Hurlimann je već poručio da neće svjedočiti, a kako se doznaje na zagrebačkome Županijskom sudu, nema naznaka da je direktor švicarske tvrtke Xenoplasta promijenio mišljenje.
Ako se svjedok ne pojavi, sudac Ivan Turudić pozvat će stranke da predlože nove dokazne prijedloge.
>> Sud Sanaderu dopustio mjesec dana ljetovanja
Jedna od Sanaderovih braniteljica Jadranka Sloković izjavila je za Hinu da će obrana predložiti nekoliko tzv. svjedoka pobijanja, a njihov će broj ovisiti i o tome hoće li svjedočiti Hurliman, direktor tvrtke u vlasništvu krunskog svjedoka u aferi Ina-MOL Roberta Ježića.
Ježić je u istrazi i na suđenju posvjedočio da je na račun njegove tvrtke u Švicarskoj MOL-ov pouzdanik mađarski poduzetnik Imre Fazekas uplatio pet milijuna eura, to jest polovicu svote kojom je predsjednik uprave MOL-a Zslolt Hernadi navodno podmitio Sanadera.
Ježićevu verziju priče u istrazi je potvrdio direktor Xenoplasta Stefan Hurlimann, koji je rekao da je Fazekas bio povezan s MOL-om i Hernadijem.
Iz Ježićeva iskaza doznalo se i da je novac koji je navodno primio za Sanadera još na računu njegove tvrtke.
Sanaderova obrana tvrdi pak kako je Ježić tereteći bivšeg premijera želio poboljšati svoj položaj u drugim istragama u kojima ga se tereti za teška kaznena djela.
Ježićeve tvrdnje opovrgnuo je i MOL.
Svjedok obrane Fazekas izjavio je pak da pet milijuna eura nije bilo namijenjeno podmićivanju Sanadera, nego za poslove vezane uz projekt Družba Adria, a ruski tajkun Mihael Guceriev tijekom svjedočenja optužio je Ježića i Hurlimann da su mu ukrali novac namijenjen tom projektu i da su izmislili priču kako ne bi morali vratiti novac.
Na posljednjem ročištu 5. srpnja svjedočili su djelatnica austrijske Hypo banke Zlata Vrdoljak i bivši član uprave austrijske Hypo banke Joerg Schuster, koji je izjavio kako je u Austriji nezamislivo da se bilo kakva provizija plati za kreditiranje države ili njezinih institucija.
Bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Sanadera USKOK tereti za ratno profiterstvo zbog optužaba da je od austrijske Hypo banke primio proviziju pošto je Hrvatskoj 1995. odobren zajam za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu. U objedinjenom postupku sudi mu se i za navodno primanje deset milijuna eura mita od mađarskoga MOL-a kako bi toj tvrtki, po tvrdnjama USKOK-a, prepustio upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
U Podravini
na graničnom prijelazu
Spašena u zadnji tren
