Ministar graditeljstva Branko Bačić demantirao je u petak medijske navode da je zgrada Vjesnika bila osigurana kao stambena te istaknuo kako je premija osiguranja plaćana za poslovni kompleks, a s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem najavio je izgradnju spojne ceste prema istoku.
Objavljeni detalji
Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac
više ozlijeđenih
FOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje
Nestala u utorak
Pronađena djevojčica za kojom se tragalo u Zagrebu
"Cijeli ovaj kompleks od ukupno 43.000 kvadrata osiguran je policom na 53,5 milijuna eura. Sama zgrada je 20 posto tog kompleksa, oko 8000 kvadrata, i naknada štete bit će isplaćena za poslovnu zgradu, što ona i je, temeljem čega smo i definirali visinu premije", poručio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić nakon sastanka s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo i zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
"Dakle, premija za ovaj objekt plaćena je za poslovni kompleks", rekao je.
U zgradu Vjesnika još se ne može ući i napraviti očevid, dodao je. Izvješće Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo o statici zgrade očekuje se do nedjelje.
"Na temelju njega će se vrlo vjerojatno idući tjedan moći ući u zgradu, napraviti očevid i provesti sve aktivnosti", kazao je.
Dogovorena izgradnja spojne ceste
Na sastanku je dogovoreno s Gradom, sukladno članku 129. Zakona o gradnji, kazao je, omogućavanje realizacije prometnog rješenja kako bi se olakšao promet u ovom dijelu grada, a u kojem je trenutno zbog opasnosti od letećih predmeta sa zgrade Vjesnika, zatvoren južni dio Slavonske avenije.
"Grad će pripremiti jedan projekt i vrlo brzo bi krenuli radovi s izvođenjem spojnice koja bi mogla omogućiti kvalitetniji promet", rekao je Bačić.
Gradonačelnik Tomašević je pojasnio kako podvožnjak kod Vjesnika do daljnjeg ostaje zatvoren, ali da se radi na alternativama i omogućavanju "određene propusnosti" i prema istoku grada.
"Ideja je da ipak imamo barem nekakvu komunikaciju na ovom raskršću prema istoku, to ne može zamijeniti podvožnjak, ali može olakšati stvar. Trenutno su dvije trake u smjeru zapada, a želimo napraviti barem još jednu, a nadamo se i dvije prema istoku", rekao je Tomašević.
"Na tome radimo, ali dosta je kompleksna situacija. Nažalost, do ponedjeljka to još neće biti jer za ove radove, a govorimo o ozbiljnim građevinskim radovima i mogućem proširenju ceste, trebat će nam barem tjedan dana", dodao je.
Ministar Bačić je izjavio i kako će se po dobivanju izvješća HCPI-a poduzeti daljnji koraci u smislu budućeg statusa ovog nebodera, a da je ranije već na razini Vlade donesena odluka o uređenju cijelog ovog kompleksa.
"Razgovarali smo sa suvlasnicima s kojima održavamo redovite sastanke i izrazili im naš stav da bismo mi otkupili sve dijelove ostalih suvlasnika i zadužili Visoko procjeniteljsko povjerenstvo da procijeni vrijednost ovog kompleksa. Procjenu smo dobili i dostavili je suvlasnicima, trajao je proces usuglašavanja s njima, no, u međuvremenu se dogodilo ovo što se dogodilo, nažalost, i sada je situacija drugačija", poručio je.
HCPI postavio mjerne uređaje
Upitan kako su mlađe osobe, koje se dovode u vezu s požarom koji je buknuo u zgradi Vjesnika, ušle u zgradu ako su je zaštitari čuvali, ministar kaže da ne zna.
"Ovaj kompleks ima svog upravitelja, osiguran je s 24-satnom zaštitarskom službom koja je bila dužna pratiti i kontrolirati taj dio. Kako su ti mladi ljudi ušli u zgradu pokazat će istraga, a ja ta saznanja nemam", rekao je.
Mario Uroš iz HCPI-a kazao je kako su u zgradi postavili mjerne uređaje kojim će mjeriti pukotine, statiku, kvalitetu betona te da bi do nedjelje mogli donijeti i neke zaključke za daljnje korake.
"Sad čekamo da vidimo što će se događati s tim pukotinama. Dodatno se rade numerički proračuni i analize da vidimo u posljedici iznos temperature na pojedinim katovima. Okvirno ćemo procijeniti kolika je ostala otpornost konstrukcije i na vlastitu težinu, a da ne spominjem onda i na vjetar i podrhtavanja, što bi se eventualno moglo dogoditi", rekao je Uroš.
Tu je i sklerometar, čime gledamo kvalitetu betona koja je ostala, mjerimo razine i debljine zaštitnih slojeva i količinu otpada na tim zaštitnim slojevima te kontakt armature s betonom, dodao je.