Mons. Srakić: S istinom o Vukovaru se poigrava i cjenka

"Mi imamo pravo na istinu, tražimo istinu, i o onima koje smo prošlih godina časno pokapali, i o onima koji počivaju na nepoznatim zajedničkim grobnicama, bunarima, močvarama, rijekama, dvorištima. Što se vremenski više odmičemo od događaja iz 1991., to se s istinom o Vukovaru više politički trguje i ucjenjuje, to se ona zlobno prešućuje i iskrivljuje. I na svjetskoj i na domaćoj tržnici s istinom o Vukovaru se poigrava i cjenka", rekao je mons Srakić na misi služenoj u povodu obilježavanja 16 godina od stradanja Vukovara u jugo-srpskoj agresiji, a koja se ove godine obilježava pod geslom "U Vukovar za istinu i pravdu".

Pročitajte i ovo DRVCE U SREDIŠTU ISTRAGE Netko je na jelku na glavnom zagrebačkom trgu objesio kuglice s političkim porukama: "To je govor mržnje" Posmrtni ostaci sedam osoba Posebno bolan trenutak bio je identificiranje oca i dva sina: "Zajedno su odvedeni i ubijeni"

Naglasivši kako "u Vukovar dolazimo po istinu", mons. Srakić je kazao kako ima "gorak osjećaj da su velesile ponovile ono što su učinile 1991. godine. 

Kao što tada iz svojih interesa nisu zaustavile agresiju
na Hrvatsku i predusrele tragediju Vukovara, tako sada, opet u ime nekih i nečijih interesa, nisu kaznile zločin i zločince", upozorio je biskup Srakić.

Stoga je zapitao može li se u takvom međunarodnom ozračju nepravde graditi istinski mir ovdje?

Mons. Srakić istaknuo je kako je Vukovar branio svoju slobodu, te da, ako želimo slobodu čuvati u miru, onda mir mora počivati na istini "koja je bistra kao izvor-voda, kao suza; na istini koja se ne kroji ni s lijeva ni s desna; na istini koja je uvijek nova i uvijek stara; na istini koja ne obmanjuje; na istini kojoj možemo gledati u oči, koja ne pozna smicalice, zagonetke, prešućivanja".

Ističući važnost oproštenja, biskup Srakić je kazao kako se
"oproštenje ni na koji način ne suprotstavlja pravdi, jer oprostiti
znači odgovoriti na legitimne zahtjeve za ispravljanjem počinjene
nepravde i štete".

"Zločinci se moraju pravilno identificirati i kazniti. Oproštenje
smjera ostvarenju punine pravde koja vodi miru poretka, koji je mnogo više no krhki privremeni prekid neprijateljstava, i uključuje duboko ozdravljenje rana koje krvare u ljudskim srcima. Za to ozdravljenje bitni su i pravda i oproštenje", pojasnio je mons Srakić.

Biskup Srakić poručio je također kako nam je potrebna i ljubav koja rađa povjerenje, koja je spremna pružiti ruku pomirnicu.

"Ipak znamo, zlodjela koja su nam povrijedila srce i ponos, u jednom trenu razorila su ono što smo godinama mukom gradili, ubila su nam one koje smo toliko voljeli. Premda opraštamo, u nama je ostala gorčina, pa je potrebno vrijeme, da izliječi duboke rane i da našem duhu vrati izgubljenu ravnotežu", rekao je biskup Srakić, pozvavši okupljene da mole za Vukovar, za njegove pokojne te za domovinu Hrvatsku.

Uoči svete mise biskup Marin Srakić molio je za poginule i nestale u Domovinskom ratu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima u jugo-srpskoj agresiji na Vukovar odala državna i druga izaslanstva.

Sudionici obilježavanja "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.
godine", među kojima su bili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih političkih stranaka, do groblja su došli u Koloni sjećanja, u kojoj se nalazilo oko 15.000 sudionika.

Među sudionicima obilježavanja "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine" bilo je i 15-tak dragovoljavac iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Irske i Kozike koji su 1991. g. sudjelovali u obrani Vukovara i drugih hrvatskih mjesta izloženih srpskoj agresiji.

Nakon odavanja počasti na Memorijalnom groblju, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Jadranka Kosor položili su vijence te zapalili svijeće i podno spomen obilježja na Ovčari a potom obišli tamošnji Spomen dom.

U večernjim satima u sklopu "Svjetlosne rijeke sjećanja" u Dunav je pušteno nekoliko stotina zapaljenih lampiona u spomen na poginule i nestale Vukovarce i druge sudionike obrane Vukovara u Domovinskom ratu.

"Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine" obilježava se odlukom Hrvatskog sabora u spomen na 18. studenog 1991. kada su, nakon tromjesečne opsade, bivša JNA i srpske paravojne postrojbe slomile obranu Vukovaru te ušle u grad.

Prema podacima vukovarske Opće bolnice tijekom agresije na Vukovar stradale su 1.624 osobe od kojih do sloma obrane grada 905 a među njima i 12 djece. Bolnica posjeduje podatke o ranjavanju 1.219 osoba među kojima je bilo i 30 djece.

U srpske koncentracijske logore, nakon što je slomljena obrana grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila dok je iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 354 hrvatskih branitelja i civila s područja Vukovara.