Tužiteljstvo nije uložilo žalbu na presudu Radiću jer 'nema svrhe'

Svoje su žalbe najavile i obrane Mrkšića i Šljivančanina.

Pročitajte i ovo Miroslav Radić svjedočio na suđenju za Ovčaru Miroslav Radić svjedočio na suđenju za Ovčaru

Pravila Haškog suda nalažu da strane u postupku, koje se namjeravaju žaliti na presudu, takvu nakanu moraju najaviti unutar 30 dana od izricanja presude podneskom u kojem će opisati osnove žalbe.

Prvostupanjsko Vijeće Haškog suda koncem rujna osudilo je generala Mrkšića na 20 godina zatvora, majora Šljivančanina na pet godina zatvora, dok je kapetan Miroslav Radić oslobođen svih optužbi.

Tužiteljstvo je svu trojicu bivših pripadnika JNA optužilo za masovni pokolj počinjen na Ovčari 20. studenoga 1991., nakon pada Vukovara.

Prvostupanjsko je vijeće u presudi utvrdilo da na Ovčari nisu ubijeni civili, nego da je riječ o ratnim zarobljenicima dovedenima iz vukovarske bolnice te se na njih ne može primjenjivati članak 5. Statuta Haškog suda koji regulira odgovornost za zločine protiv čovječnosti počinjene nad civilima. 

Tužiteljstvo smatra da je sudsko vijeće time pogrešno primjenilo pravo.

"Osobe, koje prema međunarodnom humanitarnom pravu nisu legalni ciljevi, uključivši osobe hors de combat, treba se smatrati civilima temeljem članka 5. statuta", navodi tužiteljstvo tražeći od žalbenog vijeća da ispravi pogrešku prvostupanjskog vijeća i da se Šljivančanin proglasi krivim za zlostavljanje kao zločin protiv čovječnosti, a Mrkšić za ubojstvo i zlostavljanje kao zločin protiv čovječnosti te im se sukladno uveća kazna.

Tužiteljstvo će od žalbenog vijeća tražiti i da utvrdi da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo u primjeni prava i utvrđivanju činjenica kada je zaključilo da Šljivančanin nije odgovoran za
pomaganje i poticanje na ubojstva 194 ubijena na Ovčari. 

Vijeće je naime, prema drugoj osnovi žalbe tužiteljstva, pogrešno zaključilo da nema dokaza da je Šljivančanin znao da će se počiniti masakr. 

Također, tužiteljstvo smatra da je vijeće i činjenično i pravno preusko odredilo opseg Šljivančaninove odgovornosti za zaštitu zarobljenika.

Stoga će tužiteljstvo tražiti da ga se proglasi krivim za ubojstvo kao povredu ratnog prava i običaja i sukladno uveća zatvorska kazna.

Neovisno o tim osnovama za žalbu tužiteljstvo smatra da je sudsko vijeće za kaznena djela, za koja je proglasilo Mrkšića i Šljivančanina krivima, izreklo premale kazne koje ne odražavaju težinu zločina, pa su to još dvije žalbene osnove.

Haško tužiteljstvo, prema podnesku, neće se žaliti na oslobađajuću presudu Miroslavu Radiću.

Prvostupanjsko vijeće u presudi je odbacilo dijelove optužnice koje govore da su optuženi bili uključeni u zajednički zločinački pothvat, a tužiteljstvo u najavi žalbe nije najavilo osporavanje tog zaključka.

Šljivančaninova obrana u najavi svoje žalbe tvrdi, među ostalim, da je sud pogrešno utvrdio Šljivančaninovo kretanje tijekom 20. studenoga 1991., kao i u zaključku da je imao nadzor nad snagama koje su sudjelovale u evakuaciji bolnice.

Mrkšićeva obrana u najavi svoje žalbe smatra da je sud pogrešno procijenio opseg Mrkšićeve odgovornosti kao zapovjednika te su mu pogrešno pripisali zapovijedi oko evakuacije. 

Kao i Šljivančanin, i Mrkšić tvrdi da su suci pogrešno utvrdili njegovo kretanje tijekom 20. studenoga 1991.

Kavran: Žalba na Radićevu presudu ne bi urodila plodom

Glasnogovornica Haškog tužiteljstva Olga Kavran objasnila je kako je tužiteljstvo odustalo od žalbe na oslobađajuću presudu protiv Radića jer na temelju dosadašnjeg iskustva ne vjeruje u uspjeh takve žalbe.

"Na osnovu zaključaka prvostupanjskog vijeća navedenih u presudi i na osnovu dosadašnje prakse Žalbenog vijeća, Tužiteljstvo Haškog suda zaključilo je da žalba ne bi imala uspjeha", rekla je Kavran.