Ministrica Blaženka Divjak (Foto: Pixell)
Ministrica Blaženka Divjak (Foto: Pixell)

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) za kurikularnu reformu ima osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna, a nedavno su stigle i pozitivne međunarodne recenzije za kurikulume francuskog jezika, tehničke kulture i matematike, istaknula je ministrica Blaženka Divjak u newsletteru namijenjenom prosvjetnim djelatnicima.


Uključujući potporu Europske komisije od četiri milijuna kuna za evaluaciju provedbe kurikularne reforme, financiranje iz državnoga proračuna i prvi put 150 milijuna kuna iz EU fondova, Ministarstvo znanosti i obrazovanja za kurikularnu reformu ima osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna, što konačno šalje jasnu poruku o spremnosti provedbe ove prijeko potrebne društvene promjene, ističe Divjak.

Podsjetila je da je Zakon o strukovnom obrazovanju prošao prvo čitanje, uz potporu i nekih opozicijskih stranaka, te stoga u Saboru očekuje prvi politički konsenzus za reformu strukovnoga obrazovanja za koju će se osigurati milijarda kuna iz EU fondova.

U poruci učiteljima Divjak je istaknula da su stigle i pozitivne recenzije za kurikulume francuskoga jezika, tehničke kulture i matematike. "Za to su najvažniji učitelji diljem Hrvatske jer upravo o njima ovisi hoće li ova reforma doista zaživjeti ili ne pa upravo stoga posebnu pozornost u sljedećem razdoblju stavljamo na edukaciju učitelja - uživo, ali i u virtualnom okruženju", poručila je ministrica.

Pozitivne međunarodne recenzije za matematiku, francuski i tehnički

Kurikulum matematike recenzirao je slovenski Zavod za školstvo, kurikulum francuskoga Institut français de Croatie, a kurikulum tehničkog odgoja finska Agencija za odgoj i obrazovanje, doznaje se iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Recenzent kurikuluma matematike ocjenjuje da je kurikulum dobro i pregledno napisan, a ishodi učenja u potpunosti slijede europske i svjetske preporuke za matematiku.

"Ishodi su dobro ilustrirani različitim primjerima i kriterijima vrednovanja, primjereni razvojnoj dobi učenika i broju sati, a sadržaji relevantni i utemeljeni na znanstvenim spoznajama. Kurikulum predlaže odgovarajući omjer širine i dubine znanja, vještina i stavova te pregledno opisuje ishode koje će učenici usvojiti", dodaje se u recenziji.

Osim toga, recenzent predlaže da kurikulum sadrži još više korelacija s ostalim predmetima te da se iskoriste mogućnosti za povezivanje sadržaja iz matematike s ostalim predmetima poput fizike i astronomije.

Sadržaj kurikuluma francuskoga jezika zanimljiv je, logičan, znanstveno utemeljen, odgovara hrvatskome kontekstu te je usklađen s europskim preporukama i dokumentima, ističe se u recenziji Francuskog instituta u Hrvatskoj.

No recenzent dodaje kako se, da bi reforma zaživjela, čini nužnim dodatno obrazovati učitelje francuskoga jezika te se usto predlaže dodatan školski sat francuskog jezika tijekom dvije godine srednje škole, primjerice u 3. i 4. razredu kako bi učenici koji su u osnovnoj školi dosegli razinu A2 mogli do kraja svojeg srednjoškolskog obrazovanja doseći razinu B2.

"Smatra se da je izuzetno važno imati dva obavezna strana jezika za sve učenike osnovne i srednje škole u skladu s preporukom Europske unije", dodaje se u recenziji.

U usporedbi predloženoga kurikuluma s francuskom Strategijom učenja stranih jezika, oba dokumenta temelje se na pretpostavci da je za učenje jezika važno moći ga koristiti u stvarnim životnim prilikama, ističe recenzent.

U recenziji kurikuluma tehničke kulture finske Agencije za odgoj i obrazovanje ističe se da je on moderan i usmjeren na ishode učenja te relevantne praktične elemente, no upozorava se na mali broj sati predviđen za realizaciju ishoda te se predlaže da se dio ostvari kroz izvannastavni rad, inače je kurikulum prezahtjevan.

Ističući da su ishodi dobro osmišljeni, konkretni i vrlo jasni, recenzent napominje da su u Finskoj neki od ishoda navedenih u kurikulumu dio predmeta Fizika i Kemija, dok se finski kurikulum Tehničkog više se bavi praktičnim vještinama.

Recenzent upozorava da su ishodi ponegdje prilično zahtjevni za dob učenika i broj sati koji je na raspolaganju. "Primjena ovakvog kurikuluma zahtijeva dosta materijalnih i financijskih resursa te učiteljskih kompetencija. Predlažemo povezivanje ishoda učenja iz Tehničke kulture s ostalim predmetima kako bi se učinkovitije realizirali", dodaje se u recenziji. (Hina)