Umirovljenici, ilustracija
Umirovljenici, ilustracija Foto: Getty Images

Nakon što smo na portalu DNEVNIK.hr objavili članak o zapošljavanju umirovljenika na pola radnog vremena bez da izgube pravo na mirovinu javilo nam se više čitatelja koji koriste ovu opciju i iznijeli nam konkretne probleme s kojima se suočavaju. Pitali smo Ministarstvo rada za dodatno pojašnjenje.


U članku iz serijala Imaš pravo objasnili smo koje uvjete treba ispuniti kako bi se umirovljenik zaposlio bez da izgubi stečena prava. Javilo nam se nekoliko čitatelja koji već rade u mirovini, ili se tek žele zaposliti na određenom radnom mjestu no muče ih nejasnoće poput toga moraju li raditi svaki dan po četiri sata ili se satnica može drugačije rasporediti. Pitaju se koje poslove mogu obavljati te koliko zaposlenje može trajati.

U nastavku donosimo odgovore Ministarstva rada.

Kako se određuje odrada fonda sati i mogu li umirovljenici raditi na terenu? 

Jedan gospodin, sa 42 godine radnog staža, kaže kako radi kao prodajni predstavnik te je priroda posla takva da se ne može obaviti u četiri sata dnevno već se dogovorio s poslodavcem da radi dva ili tri dana u tjednu po 8 sati. Time ne prelazi ukupan fond sati, no kaže kako mu računovodstvo tvrtke kaže kako ne može više tako raditi i da mora biti četiri sata dnevno. Pita se i može li raditi na terenu s obzirom na to da zaposlen na ovaj način nema pravo na putne troškove, dnevnice i eventualna noćenja.

Imaš pravo, ostvari ga Vrijeme je za usklađivanje: Doznajemo koliko bi mirovine (i kad) mogle rasti

Ministarstvo smo pitali postoje li zapreke da ovaj gospodin, ali si svi ostali umirovljenici koji to žele i mogu, rade npr. tri dana po 8 sati u komadu ako to ne prelazi fond ukupnih sati? Te može li umirovljenik obavljati rad na terenu?

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine isključivo je vezana za rad do polovice punog radnog vremena i ne postoje zapreke za rad umirovljenika u pogledu preraspodjele radnog vremena, smjenskom radu ili terenskom radu.

Nadalje, prilikom sklapanja novog ugovora o radu (korisnik mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena) ili izmijenjenog ugovora o radu (korisnik mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu), primjenjuju se odredbe Zakona o radu, kao i na svaki drugi radnopravni odnos, ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Tako je Zakonom o radu, u odnosu na pitanje rasporeda radnog vremena, propisano da se radno vrijeme radnika može rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima i mjesecima. Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, odnosno ako raspored radnog vremena nije utvrđen na prethodno navedeni način, o istom odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

Stoga je za one radnike koji su zaposleni do polovice punog radnog vremena, primarno bitno da je ispunjen traženi uvjet trajanja radnog vremena na tjednoj razini (dakle, najviše 20 sati tjedno, što ne mora nužno biti četiri sata dnevno). Drugim riječima, moguće je raditi npr. dva dana u tjednu po osam sati dnevno i još jedan dan četiri sata, da bi bio ispunjen uvjet najdužeg dozvoljenog trajanja radnog vremena tj. do polovice punog radnog vremena. Pritom, sukladno Zakonu o radu, nema zapreka niti za obavljanjem rada na terenu.

Koje poslove mogu raditi umirovljenici?

Dragan Despot Poznati hrvatski glumac Dragan Despot o prisilnom odlasku u mirovinu: "Vraćam se ako potpišem ugovor o skraćenom radnom vremenu"

Drugog čitatelja zanima može li kao umirovljenik raditi na radnom mjestu strojara energetskih postrojenja gdje je rad organiziran u smjenama od 12 sati.

Vezano za posebno pitanje o mogućnosti da umirovljenik radi npr. na radnom mjestu strojara energetskih postrojenja, ističemo da opći propis o radu u tom smislu ne predstavlja ograničenje. Međutim, skrećemo pozornost da su se radnik i poslodavac u radnom odnosu dužni pridržavati i odredbi drugih zakona i propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Ako su takvim pravnim izvorima određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, tada se ugovor o radu može sklopiti samo s osobom koja udovoljava tim uvjetima.

Nadalje, kod utvrđivanja rasporeda radnog vremena poslodavac je dužan poštovati zakonske odredbe kojima se reguliraju odmori radnika u najkraćem propisanom trajanju, a pri organizaciji rada u smjenama ima dodatne obveze, kao što su: voditi brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku, voditi brigu o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja u smjeni, osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i osigurati sredstva zaštite i prevencije.

Može li umirovljenik dobiti ugovor na neodređeno?

Također, čitatelje zanima postoji li zakonska mogućnost kod umirovljenika za dobivanje ugovora o radu na neođredeno vrijeme za pola radnog vremena nakon isteka postojećeg ugovora na određeno - pitala je to čitateljica koja već tri godine radi u trgovačkom centru, a svake godine obnavlja joj se ugovor na određeno.

U odnosu na pitanje zakonske mogućnosti za dobivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, primjenjuje se odredba članka 12. Zakona o radu. Naime, ugovor o radu se može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Takav ugovor zakonom je predviđen kao iznimka, zbog čega su propisana posebna pravila. Tako poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog, koji se u ugovoru mora navesti (uvjet objektivnog razloga ne odnosi se na prvi ugovor na određeno vrijeme).

Josip Aladrović Aladrović o stravičnom ubojstvu u Rijeci: ''To je čisti femicid. Vidi se da se radi o psihičkoj nestabilnosti''

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme, a prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno prethodno navedenome ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Slijedom navedenoga, odredbe Zakona o radu primjenjuju se na sve radne odnose, pa tako i na radne odnose korisnika mirovine, zaključuju iz Ministarstva rada.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju