Subotičke gradske vlasti namjeravaju uvesti bunjevački jezik i pismo u službenu uporabu na području Subotice. Hrvatska je uputila prosvjednu notu zbog te namjere.


"Bunjevački govor je jezik jedan je od dijalekata hrvatskog jezika, tako nešto ne bi pridonijelo bilateralnim odnosima dviju država, nije u skladu dobrosusjedskih odnosa i pozivamo ih da preispitaju tu svoju inicijativu", kazao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. 

Vezani članci Goran Grlić Radman uoči užeg kabineta (Foto: Dnevnik.hr) Grlić Radman iznio detalje o načinu povratka stotina Hrvata iz inozemstva Goran Grlić Radman uoči užeg kabineta (Foto: Dnevnik.hr) Treba li pojačati kontrolu u veleposlanstvima? Odgovor ministra jednostavno morate poslušati: ''Ha, čujte, znate, pazite, sad je, tu je...''

Napominje kako je o toj temi razgovarao sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Selakovićem

"Ovo nije u skladu sa standardima EU već je to politički akt. Naš veleposlanik je nazvao i kazao kako će se ta Inicijativa vjerojatno povući, ali danas ne znamo kakvo je stajalište Gradskog vijeća", kazao je ministar. 

I zastupnik Marijan Pavliček (HS) osudio je u četvrtak odluku skupštine Subotice o pokretanju procedure da se bunjevački jezik uvede kao službeni u tom gradu, ističući da se ne smije dozvoliti stvaranje još jednog umjetnog jezika.

"Hrvatska je uputila prosvjednu notu, ne smijemo na tome stati, ne smijemo dozvoliti da se stvara još jedan umjetan jezik kojeg ne priznaju ni hrvatski, ni srpski jezikoslovci", rekao je Pavliček u saborskoj raspravi na slobodnu temu.

Potez subotičke skupštine pripisuje nastojanjima da se razmrvi već razmrvljeni hrvatski nacionalni korpus u Vojvodini. Hrvatska, kao članica EU, mora oštrije osuditi ovakve pojave, stati u zaštitu hrvatske manjine u Vojvodini, naglasio je.

Pavliček je podsjetio da Hrvati u Vojvodini nemaju zajamčene svoje zastupnike u općinama i gradovima, nemaju donačelnike, državne tajnike kao što imaju predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj.

Upozorio je i na smanjenje broja Hrvata u Vojvodini, pogotovo od 1990-ih godina kada ih je oko 40 tisuća moralo napustiti domove zbog velikosrpske propagande i pritisaka kojima su bili izloženi.