Ministar zdravstva Milan Kujundžić namjerava uvesti sustav kontrole i nagrađivanja najboljih liječnika. Onaj tko bude radio više od norme, dobit će veću plaću. Liječnici i ostali zdravstveni djelatnici ne znaju na koji će se način to mjeriti i tko će to kontrolirati. Poručuju kako i sada rade previše, što pokazuju njihovi prekovremeni sati.

Galerija


Niti jedan dan u 12 godina, koliko radi u KBC-u Sestre milosrdnice, anesteziologinji Lani Videc Penavić nije isti. "Danas sam ja dežurna u intenzivnoj 24 sata. Protuzakonito naravno, kao i većina nas. Neću imati niti jednu anesteziju, osim tri intravenske anestezije koje sam ujutro napravila. I po DTS sustavu će, zapravo moj učinak biti 0! A ja, s druge strane, unutra imam 15 teških pacijenata, od kojih je pola na respiratoru. Bit će nekoliko primitaka, cijeli sam dan uz te pacijente, uz njihove krevete", pojašnjava situaciju dr. Videc Penavić.

A to se, dodaje, neće nigdje zapisati i po tome ispada da je vrlo neučinkovita liječnica. "Ono što bi trebalo za neko objektivno, transparentno i jasno mjerenje posla napraviti jest izrada vremensko-kadrovskih normativa koje mi nemamo. S tim da bi to trebalo napraviti za svaku specijalizaciju, za svaku struku posebno", ističe anesteziologinja.

Zato ministar zdravstva Milan Kujundžić planira uvesti sustav kontrole i nagrađivanja najboljih liječnika. Kriteriji su... "Kvaliteta i opseg posla. Hoće li to biti lako kontrolirati? Pa naravno da će biti lako. To je sve mjerljivo – kako u medicini, fizici, kemiji, u novinarstvu...", smatra ministar.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak kaže kako u našem zdravstvu ne postoji sustav razlikovanja. "Kolektivni ugovor kaže da smo svi mi jednaki, mi imamo svi iste papire. Prema tome, bez obzira operirao netko 5 ili 555 operacija, zapravo na kraju ima istu plaću, što je vrlo nemotivirajuće", kaže dr. Zovak.

Zbog toga je, poručuje, sustav mjerenja učinkovitosti za sve zdravstvene djelatnike potreban. "Mi moramo imati sustav koji će točno precizirati tko koliko zahvata, dijagnostičkih ili terapijskih, napravi, koji je to stupanj težine, odnosno koji je stupanj edukacije netko morao steći da bi napravio takav zahvat. Jer nije svejedno napiknuti jednu venu ili operirati karcinom želuca", smatra ravnatelj Zovak.

A što pacijenti misle o sustavu nagrađivanja najučinkovitijih liječnika? "Treba povećati plaće bez obzira na učinke. A pogotovo ako su učinci bolji, onda trebaju stimulacije biti veće".

"Prekovremeno moraju ostajati i oni su već umorni. Znači da im ipak treba nešto, da im se plati".

"Zato ne bi ljudi van odlazili, ostali bi ovdje kad bi imali bolje uvjete".

Uvjeti za sve zdravstvene djelatnike trebali bi se poboljšati. U protivnom, sve će ih više otići iz zemlje, što samo može dovesti do potpunog kolapsa u zdravstvenom sustavu.

27.07.2017.
Ivana Šmit (Foto: Dnevnik.hr)

"Odgovorno tvrdim da se to tako ne može izvesti"

Gošća Dnevnika Nove TV bila je dopredsjednica HUBOL-a Ivana Šmit koja se osvrnula na situaciju u zdravstvu i najave ministra Kujundžića. 

"Sustav je u deficitu, znamo da postoji 8 milijardi kuna duga. Nažalost, ništa se do sada nije po pitanju reformi napravilo da bi se taj dug smanjio. Mi smo kao liječnici i profesionalci svjesni da sustav grca u problemima i kroz već 4 godine smo pokušavali ponuditi nekakva rješenja. Nažalost, nismo naišli na sugovornike koji bi shvatili nas kao partnere u rješavanju problema u zdravstvenom sustavu"

Mjerenja učinkovitosti liječnika, koja ima u planu uvesti ministar Kujundžić, ne može se, kaže, izvesti bez adekvatnih promjena.

"Nažalost, ja u ovom trenutku odgovorno tvrdim da se to ne može zato što mi nemamo vremensko-kadrovske normative koji bi objektivno izmjerili koliko liječnici u sustavu rade. Mi u Hrvatskoj zapravo ne znamo niti koliko jedan liječnik u danu treba obaviti posla, niti za to postoji objektivni pokazatelj. Tako da će u ovom sustavu biti vrlo, vlo teško izmjeriti bilo što", rekla je dr. Šmit.

Istaknula je i da se liječnike cijelo vrijeme pokušava stigmatizirati kao profesionalce koji su željni novca i povećanja plaća.

"Istina je zapravo potpuno drugačija. Kroz 4 godine koliko postoji HUBOL mi smo različitim anketama pokušali provjeriti što nas to zapravo najviše tišti u sustavu. Niti u jednoj anketi se kao prvi problem nije istaknuo materijalni prihod ili plaća".

Dodala je i kako po nekim pokazateljima u sustavu nedostaje između 2500 i 4000 liječnika te kako se na godišnjoj razini odradi preko 3,5 milijuna prekovremenih sati.

"Potrebno je riješiti problem prekovremenih sati u ilegalnoj sferi. HUBOL se zalaže za strukovni kolektivni ugovor. Još uvijek nismo realizrali susret s ministrom, još uvijek se komunicira na razini monologa, a ne dijaloga, tako da u tom segmentu nismo zadovoljni s dosadašnjom suradnjom. Nadam se da će ministar shvatiti da u liječnicima treba imati partnere, pomagače i prijatelje, te da nismo neprijatelji".

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr