'Povijest je potraga za istinom u kojoj ne smije biti predrasuda, a rad suvremenih povjesničara nezamisliv je bez slobode koja jamči sigurnost interpretacije povijesnih događaja', rečeno je danas na svečanom otvaranju.
masovna mobilizacija?
Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
snažno podrhtavanje
Potres pogodio europsku zemlju, osjetio se i u drugim državama: "Čulo se kao eksplozija, svi susjedi istrčali su na ulicu"
'Prostor u kojem živimo baštinik je liberalne slobodarske tradicije, a povijest znanost čiji je zadatak ići prema istini u kojoj ne smije biti predrasuda, rekao je predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović, koji je pokrovitelj skupa.
'Mi smo politička zajednica koja je, s obzirom na to koliko nas malo ima, itekako međusobno različita jer smo formirani od toliko različitih dijelova - nema tako malog i tako raznolikog naroda u Europi', dodao je Milanović, napomenuvši kako, kada istražujemo svoju povijest, moramo tražiti istinu, jer - 'nacija je nacija, a istina je istina'.
Činjenica da je Hrvatska sastavljena od toliko različitih dijelova, jamac je da nema bojazni od gubitka hrvatskog nacionalnog identiteta ulaskom u Europsku uniju, napomenuo je premijer.
>> Premijer poručio: U policiji nema mjesta politici
'Ako smo ga uspjeli u posljednjih 200 godina ovako definirati, onda nema straha za nas', kazao je. Na temu slobode osvrnuo se i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.
'Borba za slobodu trebala bi biti borba za mogućnost izbora', kazao je Bjeliš, napomenuvši kako je danas sloboda povjesničara velika, a mjera te slobode sigurnost u interpretaciji događaja koji su bliže nama.
Četvrti kongres hrvatskih povjesničara održava se u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a posvećen je slobodi i njezinu utjecaju na globalna kretanja, europske prilike i hrvatsku povijest.
Skupom je obilježena i 200. obljetnica osnutka Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, krovne institucije hrvatskih povjesničara, a okupio je oko 200 povjesničara i njihovih gostiju, predstavnika vjerskih zajednica, te niza kulturnih i obrazovnih institucija.
>> Milanović: Nema mira bez pravde, ni pravde bez poštivanja zakona
'Riječ je o najvećem dosadašnjem okupljanju povjesničara u Hrvatskoj, što pokazuje vitalnost struke kojom se svi mi ovdje bavimo', rekao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti Neven Budak.
Predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, Željko Holjevac, istaknuo je kako jedino ozbiljna povijesna znanost može ponuditi održivo rješenje za pitanja koja čine ljudsku svakodnevicu, dok je rad suvremenih povjesničara nezamisliv bez slobode, koja je središnja tema ovoga kongresa.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras osvrnuo se na pitanje 'znanstvenosti' povijesti, te naglasio kako povijest i ostale humanističke znanosti 'jesu prave znanosti', a Filozofski fakultet najveća obrazovna ustanova u Zagrebu i regiji posvećena tim znanostima.
Kogres se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika vlade Zorana Milanovića, te uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, te Odsjeka za povijest FF-a Sveučilišta u Zagrebu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook