Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji u Hrvatskoj jako je dobar, ali nedostaje banka jajnih stanica i sjemena. Da je imamo, poručuje struka s međunarodnog kongresa o humanoj reprodukciji s Brijuna, manje bi parova odlazilo u Češku po djecu iz epruvete.
Pročitajte i ovo
Posljednje četiri godine Ana i njezin suprug su u postupku medicinski pomognute oplodnje. Iz šestog pokušaja Ana je zatrudnila i prije dva mjeseca je rodila malenu Elu. "Sve se to podnese, svaka injekcija i svaki hormon. Ali više je bilo psihički, gdje te okolina ne prihvaća. I onda smo izgubili jako puno prijatelja", kaže Ana Tomić iz Slavonskog Broda.
Ana kaže kako bi ponovno sve napravila, samo da u naručju drži svoju kćer. "Sad je najljepši osjećaj kada je tu i kad vidiš ovaj smješak ujutro. Ma nema toga što opet ne bih prošla. Teško je, ali za ovo se živi, za ovo vrijedi živjeti", dodaje Ana. Taj osjećaj iščekuje Ivana, koja je u 25. tjednu trudnoće.
"Osjećam se odlično! Ona šamara, udara, vesela je i ja sam baš uzbuđena i mi komuniciramo", kaže Ivana Fišer iz Samobora. Iako je bilo teških trenutaka kroz postupke, kaže kako je sve izdržala zahvaljujući suprugu. "Pa nije mi bilo teško jer suprugu treba podržati, a ovo je samo stvar vremena", kaže Ivanin suprug Bojan Fišer. Gotovo svaki šesti par u Hrvatskoj je neplodan.
"Temeljni razlog neplodnosti je odgađanje rađanja jer danas žene odgađaju rađanje iznad 30. godine. kada genetski jajne stanice nisu više tako zdrave. Međutim, temeljni razlog zbog čega raste neplodnost je neplodnost muškaraca", kaže predsjednica Međunarodnog Kongresa o humanoj reprodukciji Dinka Pavičić Baldani. Kako liječiti neplodnost i koje su nove metode u liječenju, govorilo se na Međunarodnom brijunskom kongresu o humanoj reprodukciji. Jedna od glavnih tema je bila kako medicinski pomognuta oplodnja može pozitivno utjecati na demografsku sliku Hrvatske.
"Mi ćemo se vrlo vjerojatno ove godine približiti prirodnom padu možda od 20.000 godišnje. Dakle, 20.000 ljudi godišnje više umire nego što ih se rodi, kaže demograf Stjepan Šterc. Ulaganje države u istraživanje i liječenje neplodnosti je višestruka, poručuju međunarodni stručnjaci.
U Hrvatskoj se na godinu rodi oko 1.300 djece putem medicinski pomognute oplodnje. Ako se ubrzo osnuje banka jajnih stanica i sjemena, liječnici vjeruju kako će rezultati biti i bolji. A to znači i bolja demografska slika Hrvatske.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
