Velik problem: "U Hrvatskoj je neplodno oko 80.000 parova"

Profesore Šimunić, dobar dan! Evo, odmah za početak, koliko je parova u Hrvatskoj neplodno?

Pročitajte i ovo Umjetna oplodnja U Facebook grupama pronalaze besplatnu spermu: "Za neke je to jedini način" Skinuta stigma Četiri desetljeća od rođenja prve bebe u Hrvatskoj začete uz pomoć izvantjelesne oplodnje: "Ta borba, to ne prestaje"

Računa se da između 15 i 17 posto parova bez ozbiljnije medicinske pomoći ne može zanijeti. Kada bismo to pretvorili u nekakve apsolutne brojeve, onda je to otprilike 80 tisuća parova ili 80 tisuća žena.

Nakon kojeg vremena parovi trebaju potražiti liječničku pomoć i razmišljati o medicinski pomognutoj oplodnji?

Kao nekakva preporuka uzima se da kada prođe jedna godina zajedničkog života bez trudnoće i bez djeteta, da se tada treba ozbiljno zapitati o uzrocima neplodnosti.

Koja je dobna granica do koje žena može pristupiti medicinski pomognutoj oplodnji?

Žena treba pristupiti MPO-u što ranije. Zbog toga što, liječila se ili ne liječila, ženi opada trajno prirodna plodnost. Od 32. godine života na dalje, od 38. relativno brzo, a nakon 40. godine neobično brzo i brzo se izgubi.

Na koliko besplatnih postupaka parovi imaju pravo?

Žena ima pravo na više pokušaja inseminacije i na šest pokušaja izvantjelesne oplodnje. I to od tih šest, 2 moraju biti u prirodnom ciklusu, a 4 u stimuliranom. To se sve može izvesti na račun HZZO-a do 42. godine života. Malo je zemalja u svijetu koje se tako velikodušno brinu za liječenje neplodnosti kao što je to Hrvatska.

Koliko se djece na godinu rađa uz pomoć medicinski pomognute oplodnje?

Godišnje se rađa i dalje otprilike 1200 – 1300 djece iz medicinski pomognute oplodnje, to je 3,5 posto ili 3,3 posto svih novorođenih u Hrvatskoj, što se smatra prilično dobro, ali mi bismo htjeli da to bude bolje i jedan od razloga za ovaj sastanak i kongres jest i taj da podignemo uspješnost i da proširimo našu uspješnost i djelatnost.

Znamo da je jedan od velikih problema to što hrvatska nema banku jajnih stanica i sjemena. Hoće li se to u dogledno vrijeme riješiti?

Hrvatska ni u čem ne zaostaje i sve radi vrlo kvalitetno i naprednu tehnologiju koristi, samo što nema donacijski program. Ono što mi moramo, i to vrlo brzo usvojiti, to je uvoz gameta. I to je nacionalno povjerenstvo koje ja vodim sebi dalo zadatak da u narednih šest mjeseci riješi.

Evo, dok ne zaživi ovo što ste rekli, naši parovi i dalje onda odlaze u Europu, gdje najčešće?

Naši parovi, zbog donacije, istina je, odlaze najviše u Češku i u Slovačku. Mislim da mi trebamo s time završiti i mislim da mi trebamo organizirati i taj dio liječenja da se obavi u Hrvatskoj.