"S ovim ne želim kritizirati FINA-u i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju, nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije nekoliko godina pokušali riješiti problem i otad smo više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi s ovom problematikom", poručio je Rimac
Pročitajte i ovo
autoindustrija u Hrvatskoj
Plenković primio Matu Rimca, u petak mu stiže u uzvratni posjet: "Pokazat ćemo što je važno, na njemu je da odluči"
Rimac C_Two
Zavirite u unutrašnjost fascinantne "Rimčeve zvijeri"
Poduzetnik tvrdi kako su tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj zakinute jer se, kaže Rimac, svi izdaci za razvoj moraju se knjižiti pod nematerijalnu imovinu - gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije.
"Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) - to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu - kod nas je i propisano zakonom. U našem slučaju svi se troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje razvijamo knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda - što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two će to biti oko 100 milijuna eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način FINA ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna - dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici)", kaže Rimac te tvrdi da takva praksa praktički kažnjava ulaganje u istraživanje i razvoj.
Navodi da je prosječna neto plaća u njegovoj tvrtki oko 12 tisuća kuna, a ako se uključe i ostali benefiti (božićnice, uskrsnice…), prosječna plaća penje se iznad 13 tisuća kuna.
"Ne tvrdim da su naše plaće fantastične - nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom na to da mi nismo isključivo razvojna firma, smatram da je trenutno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj. Prosjek je još relevantniji s obzirom na to da nam je omjer prosječnih plaća i plaća menadžmenta vrlo mali u odnosu na 'svjetske' firme. Ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi, dok je u SAD-u odnos CEO-a i 'radnika' preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme", tvrdi Rimac, čije detaljno objašnjenje možete pročitati ovdje.