Za Hrvatsku još uvijek vrijedi ona granica sa Slovenijom koja je utvrđena 1991. godine i s kojom su obje države ušle u Ujedinjene narode i Europsku uniju, a Slovenija i u schengenski prostor, istaknula je u srijedu ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, naglasivši i kako Ljubljana po međunarodnom pravu ne smije kažnjavati hrvatske ribare budući da se arbitraža ne može jednostrano primjenjivati.
Pročitajte i ovo
Želi dobrosusjedske odnose
Pahor: "Granica je definirana, a arbitražna presuda će prije ili kasnije biti implementirana"
Spor Hrvatske i Slovenije
Ministrica oštro o kolegi koji ne bira riječi: "Nastupa agresivno, bezobrazno i prelazi sve granice"
Ministrica je u srijedu u razgovoru za HRT odbacila izjave svog slovenskog kolege Karla Erjavca koji je ranije rekao da Slovenija i Hrvatska 1991. nisu imale "potvrđenu" granicu, te da je ona potvrđena tek arbitražnim rješenjem čijoj se jednostranoj implementaciji Hrvatska protivi. Ona je ustvrdila kako je 1991. granica utvrđena prema međunarodnom pravu, odnosno da su granice republika bivše države postale međunarodno priznate.
"Štoviše, i jedna i druga strana su tada, 25. lipnja 1991. godine, svaka sa svoje strane još dodatnim odlukama potvrdile da je to međunarodna granica između dviju država. Tako da mislim da ta granica postoji, i Slovenija i Hrvatska s njom žive 25 godina, s njom smo obje ušle u Ujedinjene narode i u Europsku uniju, i s njom je Slovenija čak ušla i u šengenski prostor", rekla je Pejčinović Burić, ponovivši kako za Hrvatsku još uvijek vrijedi ta granica pošto po međunarodnom pravu ne smije biti jednostrane implementacije novog razgraničenja.
Reagirajući na izjavu slovenskog kolege da policija njegove države ima pravo naplaćivati kazne hrvatskim ribarima koji uđu u slovenske vode u Piranskom zaljevu, ministrica je istaknula kako Slovenija može primjenjivati svoje propise samo na neprijeporno slovenskom teritoriju.
"Ona hrvatskim ribarima ne može niti određivati niti naplaćivati nikakve kazne obzirom da nema jednostrane primjene arbitraže. Mi još uvijek živimo i naši ribari ribare na onom području gdje su to činili prije i nakon 1991. godine", naglasila je.
O posredovanju Europske komisije
Govoreći o stavu Europske komisije koja je u srijedu pozvala Zagreb i Ljubljanu da nastave dijalog na svim razinama i izbjegavaju bilo kakve poteze koji bi mogli naškoditi bilateralnim razgovorima i ponovila svoju spremnost da pomogne u provedbi arbitražne presude, Pejčinović Burić je naglasila kako Hrvatska i dalje zagovara i vjeruje da dvije strane trebaju najprije i dalje inzistirati na bilateralnim pregovorima.
Posredovanje EK-a je moguće samo ako ukoliko se tijekom razgovora dviju strana ne dođe do rješenja, te samo ako to zatraže i Hrvatska i Slovenija, smatra ministrica.
Otkrila je kako u ovom trenutku nema izravnih razgovora službenog Zagreba i Ljubljane, ponovila kako Hrvatska i dalje želi i dijalog, ali i naglasila kako je arbitražni postupak, iz kojeg je Hrvatska istupila jednoglasnom odlukom Sabora nakon slovenske kompromitacije, "ipak donijela neke dobre stvari".
"Jedna od njih je ta da je svela nerealna slovenska traženja u ovom arbitražnom postupku u realnije okvire", rekla je ministrica, dodavši kako to stvara vjeru da se nakon godina pokušaja postizanja dogovora onemogućenog "nerealnim zahtjevima slovenske strane" može postići bilateralni dogovor.
"Sad smo uvjereni da smo bliže nego ikad tom rješenju i da nam za to zaista ne treba puno", istaknula je, zaključivši kako je za završni korak potrebna politička volja s obje strane te da je kroz analize s obje strane prihvaćeno više od 90 posto granice. (Hina)