Slušati potrebe naroda, biti na strani slabijih, ojačati gospodarstvo, smanjiti nezaposlenost, zaustaviti iseljavanje u inozemstvo, tek je dio 'zadaća' na kojima bi radili hrvatski osnovnoškolci da su kojim slučajem saborski zastupnici, odnosno zastupnice.
Bilo bi dobro da sve to krasi i sadašnje zastupnike, možda bi učinili korak naprijed, rekao im je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.
Iskrenost, odgovornost za opće stvari, tim je epitetima Leko popratio razmišljanja školaraca. Konstatirao je kako su školarci vrlo jasno naznačili opće probleme hrvatskoga društva, a ne samo školske probleme.
'Osjećam veliko zadovoljstvo što mogu reći - Hrvatska je u sigurnim rukama', istaknuo je Leko, kazavši kako teme koje su učenici nabrojali zaslužuju biti proslijeđene 'velikim zastupnicima'.
Učenici iz Vukovara, Tuhlja, Čakovca nezaposlenost prepoznaju kao najveći problem u državi i svome gradu, upozoravaju da je puno roditelja bez posla, da obitelji žive teško i da ne mogu djeci dati sve što im pripada.
'U mojoj školi svake godine jedna ili dvije obitelji s djecom odlaze u inozemstvo, željeli su povratak u svoj grad, a sad ga napuštaju', kazala je Nikolina Šibalić iz Vukovara. Da je zastupnica, tražila bi donošenje višegodišnjih planova za zapošljavanje, te zapošljavanje barem jedne osobe u obitelji.
>>Sabor će raspravljati o dvojezičnim natpisima u Vukovaru!
Da nezaposlenost pritišće i Hrvatsko zagorje, upozorava Rene Javorić Ilić iz Tuhlja. Puno je roditelja bez posla, pa neki djeci ne mogu kupiti računalo, zato bih, da sam zastupnik, u školi uredio prostoriju s računalima, rekao je Ilić.
Luka Mađer iz Zagreba upozorava na preniske mirovine i ilustrira to primjerom svoje bake koja, kaže, nakon 40 i više godina rada prima oko dvije tisuće kuna te joj, nakon što plati režije, ostane vrlo malo za život. Sreća je da živi sa djedom, jer bi zbog neplaćanja režija mogla završiti i u zatvoru, primjetio je Mađer, zauzimajući se da država više pomaže siromašnima.
Školarce zaokupljaju i okoliš, baština, turizam te postupanje s viškovima hrane.
U Hrvatskoj svako kućanstvo godišnje baci hrane u vrijednosti 2.600 kuna, što je ukupno četiri milijarde kuna na godinu, izračunala je Marta Rogić iz Rijeke i ponudila rješenje - učenici i roditelji u školama, a građani na radionicama učili bi što s viškom hrane.
Učenici su izrekli i svoje viđenje škola, igrališta i igraonica kakve žele. Vukovarka Ana Zadro razmišlja o izgradnji škole mira u svom gradu. Bila bi to najljepša škola u Hrvatskoj, a jedini uvjet za tu školu bio bi da djeca svih nacionalnosti idu zajedno, kaže Ana i tumači kako sada u Vukovaru Hrvati idu u svoje škole i pišu latinicu, a Srbi u svoje i pišu ćirilicu.
Školarci su progovorili i o tome kako vide dobrog zastupnika/zastupnicu. Mora, naveli su, osluškivati probleme ljudi oko sebe, raditi pošteno, a ne samo za sebe, ne gledati tko je čiji, redovito dolaziti na sjednice, biti odgovoran.
Kad sam razgovarala o kvaliteti saborskog zastupnika pitala sam se treba li biti loš čovjek da bi se bilo zastupnikom, treba li biti 'obraz-đon', kazala je Zara Bajlo iz Zadra, poručivši da zastupnik, odnosno zastupnica mora biti poštena, odgovorna i stručna osoba.
Smotra 'Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskome saboru...' održava se u sklopu eksperimentalne primjene Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. Cilj joj je poticati razvoj građanskih kompetencija i odgajati najmlađe za aktivan i angažiran pristup društvenim problemima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
