Je li ovaj proračun uistinu vaš izborni program, na kojem ste dobili potporu građana?
Pročitajte i ovo
Da. To je izborni program koalicije, u kojem smo jasno naznačili da spašavanje najjačeg bolesnika, a to je gospodarstvo, mora biti u prvom planu. Prema tome, niz poreznih olakšica prema gospodarstvu, od skidanja stopa zdravstvenog osiguranja, skidanja parafiskalnih nameta i poticaja za zapošljavanje novih radnika.
Ministre, niste govorili o većem PDV-u, da li je to bilo neminovno?
PDV je veći za dva posto, ali cijene neće rasti. Zašto? Iz razloga velikih olakšica za gospodarstvo, što znači, imat će manje cijene, veću konkurentnost i ne trebaju dizati PDV', objasnio je Linić.
Ove dvije i pol milijarde, ostaju li gospodarstvu, ili ćete njima krpati proračun?
Proračun ne raste po osnovu PDV-a, nego se te dvije i pol milijarde usmjerava u gospodarstvo i najviše efekata ima gospodarstvo. Prema tome, ono će to vraćati nedizanjem cijena.
Vi ste uvjereni da Vi možete kontrolirati poslodavce, da 2,5 milijarde kuna ne strpaju sebi u džep, nego da praktički ne dižu cijene?
Da, tako je. Nažalost je i ogroman val nelikvidnosti, a nelikvidnost će rješavati država sa bankama. Naravno da ćemo rješavati i spašavati radna mjesta, jer su radna mjesta najvažnija, a jako ćemo dobro paziti i kako su se ponašali poslodavci, vezano za dva posto PDV-a.
Kako ćete ih pokušati kontrolirati?
Tako da ćemo s njima morati rješavati njihovu nelikvidnost i uvjereni smo da oni trebaju partnerski odnos s vjerovnicima, a to su država i banke. Prema tome, sve je to uzajamni odnos i uzajamno povjerenje.
Kad bi neka druga Vlada bila ovdje u Banskim dvorima, bi li i ona morala napraviti ove poteze, dizati PDV, smanjiti proračun?
Da. Bilo koja Vlada da je ovdje, morala bi se početi baviti gospodarstvom. Ako se ne bavimo gospodarstvom, ne možemo vratiti 130.000 izgubljenih radnih mjesta i borit se za radna mjesta, jer ne bi mogli pokrenuti val investicija, koji će upravo poduprijeti sve to. Prema tome, povećanje PDV-a je i na račun toga što ćemo smanjiti namete gospodarstvu, a s druge strane odgovornost Vlade jest da moramo rezati i kontrolirati te procese. S druge strane i smanjiti rashode kako bi fiskalni proračun bio održiv.
Ministre, mislite li da možete uvjeriti institucije i kreditne agencije da nam ne snize kreditni rejting s ovakvim proračunom?
S ovakvim smjernicama, koje je Vlada usvojila tijekom jučerašnjeg dana, ogromne, ogromne mogućnosti imamo da zaista i MMF i kreditne agencije uvjerimo da smo u mogućnosti oporaviti gospodarstvo, da ćemo se boriti za gospodarski rast, da će to gospodarstvo biti konkurentnije, da će prihodi u proračun biti ozbiljniji, a s druge strane da ćemo racionalno te prihode koristiti za javni sektor, ali i za jačanje gospodarstva.
Što je to druga linija obrane? Jesu li to dodatni rezovi ako sve ovo ne upali?
Rekao bih da su to više teoretske rasprave s MMF-om i kreditnim agencijama, jer oni uvijek sumnjaju u neke poteze.
Nema skrivenih planova?
Nema skrivenih planova. Za Vladu Zorana Milanovića, koji je jasno iznio ovaj program, nema varijante.
Ipak, složit ćete se da postoji strah, zbog PDV-a i platnih razreda te 60 kuna koje za ovih 750.000 radnika nije dovoljno?
Za 750.000 radnika to je poruka da smo svjesni da je teška kriza, da je u Hrvatskoj teško, teško živjeti te da pokušavamo barem sa minimalnom, ali koliko god je to moguće pomoći, ići prema njima. Tako i kroz neoporezivi dio, koji će im donijeti 60 do 80 kuna. To je razlog da će ogroman broj umirovljenika imati usklađenje mirovina. U isto vrijeme borit ćemo se da ne dođe do povećanja i znamo kontrolirati taj proces, ali poruka je da sve to što se događa ide prema gospodarstvu. Naravno, oni koji nešto više zarađuju, izgubit će nešto na plaći.
Hoće li biti još dodatnih poreza za one bogatije?
Dodatni porez je kad gledamo novi porez o dividendi. To je za one koji imaju nešto više i oni će dati nešto veći doprinos.
Ministre, 360.000 radnika s najnižim plaćama neće dobiti ništa, a dobit će veći PDV. Je li Vas to brine? Za 360.000 ljudi niste ništa napravili.
'Za 360.000 ljudi pokušali smo poslati poruku da povećavamo broj namirnica koje će imati nižu stopu. Prema tome, 10-postotna stopa uvedena je na proizvode koji se svaki dan konzumiraju.
I Vi im jamčite, nadate se da trgovci neće povećavati te cijene?
Rekao sam da i sami trgovci će imati ogromne beneficije smanjenjem stope zdravstvenog osiguranja, šumskog doprinosa, vodnog doprinosa, spomeničke rente, sve su to efekti u gospodarstvu, koji zaista poručuju da neće biti potrebe za povećanjem, a s druge strane će biti naša kontrola i provođenje mjera za rješavanje nelikvidnosti.
Možete li sad reći neki konkretan primjer tvrtke s 1.000 radnika, koliko će taj poslodavac dobiti novaca, s tim vašim olakšicama?
Pa evo, samo na sniženoj stopi zdravstvenoj stopi osiguranja na 1.000 radnika, negdje dva, dva i pol milijuna kuna.
Hoće li to strpati u džep ili će negdje investirati?
Neće biti u mogućnosti strpati u džep, jer dobar dio tih poslodavaca ima problema s otplatom dugova, s plaćanjem poreza, s plaćanjem doprinosa te će trebati itekako razgovarati i s državom i s bankama. To znači da ćemo razmišljati i što se dogodilo sa cijenama.
Kad očekujete efekte od ovog proračuna?
Tijekom cijele ove godine morat ćemo dokazivati da smo u stanju provesti sve ove predviđene mjere. Samim time, mi očekujemo da ćemo spustiti kamatu. Samim tim bitka za to da zaduživanje u Hrvatskoj bude uz što povoljnije uvjete i u što manjim iznosima.
To je onda kraj godine, sredina iduće godine?
Za građane trebat će i dobre tri četiri godine da bi napokon mogli malo lakše živjeti. Prema tome, ono što mi kažemo, prvi efekti će biti nova radna mjesta i bitka za investicije. Jednostavno toliko smo dosad bili rastrošni, toliko smo se zadužili, preveliki dugovi, vraćanje dugova, plaćanje kamata jest ono što će uvijek imati negativan utjecaj na standard građana.
