Dugo su se žene borile kako bi se mogle baviti svim zanimanjima, pa i onim tradicionalno ''muškima'', te danas ne bi trebale imati prepreka u tome. No često vidimo da ih se svejedno oslovljava muškim rodom iako ženski mocijski parnjak te titule ili zanimanja imamo. Uzmimo za primjer sljedeće rečenice:
Oglasio se i PREDSJEDNIK
Stiže jedna od najžešćih oluja, ugroženi milijuni ljudi: U desecima država najavljeno izvanredno stanje, očekuju se temperature do čak -45
Tragedija
Teška nesreća kod Zagreba! Automobilom sletjeli s nasipa, jedna osoba poginula
Donosi Provjereno
Majku dočekao prizor iz najgore noćne more: "Podigla sam joj glavu, primila sam je, izvadila sam je sama iz kade"
Završetkom diplomskog studija postala je magistar ekonomije.
Na panelu će govoriti Ivana Horvat, nutricionist, te Mara Marić, menadžer organizacije.
Poznata sportašica postala je ambasador uglednog brenda sportske odjeće.
U hrvatskome jeziku muški rod koristi se kao neutralan oblik titula i zanimanja te ćemo ga upotrebljavati kada ne znamo kojeg je spola osoba ili kada govorimo općenito, npr. u pitanju Koliko je doktora danas u smjeni?
Međutim, nema razloga da pišemo u muškom rodu u slučajevima kada znamo da je riječ o ženi, kao što je u gore navedenim primjerima. U njima bi trebale biti magistrica, nutricionistica, menadžerica i ambasadorica. Jezično je točna i rečenica: Kolinda Grabar-Kitarović kao predsjednica obnašala je funkciju predsjednika.
Turistica ili turistkinja
Sada kada smo utvrdili da žene trebamo oslovljavati u ženskom rodu, dolazimo do nedoumica oko nastavka koji se pripisuje na imenicu muškog roda. Naime, u hrvatskome jeziku imenice koje označavaju žene tvore se dodavanjem nastavaka -ica, -ka, -inja, -kinja.
Postoje, naravno, i pravila koja govore kad se upotrebljava koji od njih, a to ovisi o naglasku, broju slogova, završetku imenice muškog roda od koje se tvori. Na primjer, ako imenica muškog roda na kraju ima dugi -er, ženski mocijski parnjak dobit će nastavak -ka, pa od guvernera nastaje guvernerka, od brigadira brigadirka, a isto kao i novinarka, premijerka ili inženjerka.
No, bez brige, nećemo sad ispisivati sva pravila, već samo razriješiti najčesće dvojbe. Nastavak -ka nepravilno se pripisuje i drugim imenicama, no nećemo pisati zubarka, već zubarica, a nastavak -ica imaju i turistica i vodičica.
Nerijetko možemo čuti da u školi radi psihologica ili logopedica, no to nisu pravilno tvorene imenice, već trebaju glasiti psihologinja i logopetkinja. Nastavak -inja također imaju i kirurginja i vojnikinja, a nastavkom -kinja tvorene su i imenice akademkinja, astronautkinja, pilotkinja i terapeutkinja.
Ako niste sigurni koji biste nastavak za tvorbu trebali upotrijebiti, zavirite u pravopis ili na popis mocijskih parnjaka, koji možete pronaći ovdje.
Pročitajte i ovo
Nije svejedno
Doznajte tko će se ove godine udati, a tko će se oženiti
Pročitajte i ovo
Jezična nepravda
Žene u muškom rodu: Je li jezik nepravedan prema ženskom spolu?