Kada govorimo o pisanju stranih imena, nije sve crno-bijelo jer je mnogo faktora koji utječu na način na koji ćemo pisati, npr. pismo kojim je ime izvorno napisano, kada je ime preuzeto ili koliko je udomaćeno u hrvatskome. Prema tome, ne iznenađuje što za mnoga imena viđamo više verzija – Ban Ki Mun i Ban Ki-moon, Harkov i Harkiv, Himalaja i Himalaya, Kjoto i Kyoto... No što je od toga ispravno napisano? Pa, zapravo je sve prema pravilima hrvatskoga jezika, a pogledajmo i zašto.
Strana imena koja dolaze iz jezika koji se koriste ćirilicom, zapisujemo prema izgovoru u hrvatskome. Dakle, pisat ćemo da je "Ana Karenjina" roman Lava Nikolajeviča Tolstoja, da smo gledali OI u Sočiju, ili posjetili Sofiju u Bugarskoj.
Pitate li se otkud onda dvije verzije ukrajinskih imena – Černobil i Čornobilj, Harkov i Harkiv, Andrej i Andrij Ševčenko – odgovor leži u tome što je prva verzija došla u hrvatski prema ruskome izgovoru, dok druga verzija prati pravila za prenošenje ukrajinske ćirilice. Obje su ispravne, no za nova mjesta i imena preporučuje se praćenje ukrajinskog pisma.
Izgovor ili pismo
S prenošenjem ćirilice nema puno nedoumica, ali što je s ostalim pismima? U tim slučajevima strana imena možemo zapisivati na dva načina - prema transkripcijskim ili transliteracijskim pravilima za svaki jezik ili pismo. Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pismo u drugo s obzirom na izgovor (Ban Ki Mun, Himalaja, Kjoto), dok se kod transliteracije izgovor ne uzima u obzir, već se prenosi znak za znak (Ban Ki-moon, Himalaya, Kyoto). Posebno je zanimljivo kinesko pismo, kod kojeg jedan pismovni znak ne označava jedan glas, već jednu riječ, stoga je kod njega moguća samo transkripcija, i to službeni fonetski zapis naziva pinyin.
U hrvatskome jeziku preporučuje se transkripcija, odnosno praćenje izgovora. Stoga filmofili mogu pisati o redateljima Akiri Kurosavi ili Konstantinosu Gavrasu, a politički analitičari o Jaseru Arafatu, Moameru Gadafiju, Kim Jong Unu ili Mao Ce Tungu. A jeste li primijetili da se potonjima sklanja samo zadnji član? To nije greška, već je riječ o pravilu da se u kineskim, korejskim, vijetnamskim, mjanmarskim i sličnim imenima u kosim padežima mijenja samo zadnji slog.
Međutim, transkripcija nema uvijek prednost. Iznimke su imena internacionalnih registriranih proizvoda i tvrtka, kao što su Hyundai, Mitsubishi, Sony, Toyota, Xiaomi i sl., ili organizacije koje djeluju međunarodno, npr. Al Qaida ili Mossad. Također ne transkribiramo imena osoba koje žive u sredinama u kojima se piše latinicom, već pratimo kako ih osobe same pišu, recimo umjetnica Yoko Ono ili boksač Zhilei Zhang.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
opasni uvjetiFOTO Kaos u Slavoniji, KBC pun pacijenata! Prevrnuo se stroj za posipanje soli: "Ne izlazite iz domova"
-
majstori!Strašna Hrvatska srušila jaki Island na Euru i ostala u igri za polufinale!
-
Donosi ProvjerenoMajku dočekao prizor iz najgore noćne more: "Podigla sam joj glavu, primila sam je, izvadila sam je sama iz kade"
