Iran je upozorio da bi svaki napad na tu zemlju mogao potaknuti regionalni sukob. Sjedinjene Američke Države i Izrael ili im nisu povjerovali ili su procijenili da je riječ o riziku koji vrijedi preuzeti. Jedanaest dana nakon početka rata upravo države Perzijskog zaljeva plaćaju najveću cijenu, a među njima najviše Ujedinjeni Arapski Emirati.
Prema podacima tamošnjeg ministarstva obrane, od početka rata prema UAE-u je ispaljeno više od 1700 projektila i dronova. Više od 90 posto njih presreli su protuzračni sustavi, borbeni zrakoplovi i helikopteri.
Američki predsjednik Donald Trump priznao je prošlog tjedna u intervjuu za CNN s Jakeom Tapperom da ga je najviše iznenadila spremnost Irana da napadne arapske susjede.
Iranska Revolucionarna garda u nedjelju je objavila da 60 posto svoje vojne snage usmjerava prema onome što naziva američkim "bazama" i "strateškim interesima" u susjednim arapskim državama, dok je ostatak usmjeren prema Izraelu.
Prema dostupnim informacijama, na UAE je ispaljeno više projektila nego na bilo koju drugu zemlju, čini se čak i više nego na Izrael, koji je zajedno sa SAD-om započeo ovaj rat. Nekoliko projektila palo je na kuće, urede i ceste u gusto naseljenim urbanim područjima, pri čemu su poginule četiri osobe – svi civili, piše CNN.
Zašto Dubai?
"Dubai je uistinu epicentar globalizacije", kaže Fawaz Gerges, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije. "Iranski čelnici Dubai doživljavaju kao jedan od temelja zapadnog globalnog ekonomskog sustava. Udar na takvo mjesto potresa svjetsko gospodarstvo, a ne samo Dubai i UAE."
Percepcija pritom igra ključnu ulogu. Fotografije požara ispred međunarodnog hotela u Dubaiju ili napada u blizini Međunarodne zračne luke Dubai brzo privlače globalnu pozornost, dok deseci tisuća stranih radnika i turista pokušavaju napustiti zemlju. U tim napadima nitko nije ozlijeđen, ali psihološki učinak može biti značajan.
Gerges pritom ističe ironiju činjenice da su Ujedinjeni Arapski Emirati godinama bili svojevrsna ekonomska životna linija Iranu dok se Teheran nosio s jednim od najstrožih režima sankcija u modernoj povijesti. Jedan dužnosnik UAE-a rekao je za CNN da će se odnosi s vremenom normalizirati, ali da bi za obnovu povjerenja mogla biti potrebna "desetljeća".
Ujedinjeni Arapski Emirati jedan su od najvećih trgovinskih partnera Irana, odmah iza Kine. Poslovna suradnja između dviju zemalja rasla je čak i dok su Sjedinjene Države pooštravale sankcije protiv iranskog režima. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, bilateralna trgovina 2024. godine iznosila je 28 milijardi dolara.
Oko pola milijuna Iranaca živi u UAE-u.
Iran napade opravdava dugogodišnjim strateškim savezom Abu Dhabija i Washingtona. Nakon što su prošle godine proglašeni "važnim obrambenim partnerom" SAD-a, Emirati su jasno pokazali na koga računaju kada je riječ o sigurnosti.
U proteklim godinama uložili su desetke milijardi dolara u američke borbene zrakoplove, helikoptere i sustave protuzračne obrane, koji sada aktivno štite stanovnike i strane radnike u zemlji od dosad nezabilježenih iranskih napada.
Nanošenje štete američkim saveznicima
Sanam Vakil iz londonskog instituta Chatham House smatra da UAE za iranski režim predstavlja idealnu metu ako želi nanijeti štetu Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
"Napadom na UAE Iran ne cilja samo ključnog američkog partnera, nego šalje poruku da država koja prima milijune stranih radnika i predstavlja važan centar globalnih financija, zračnog prometa i trgovine ne može ostati izolirana od posljedica rata."
Razmjeri iranske odmazde također mogu pokazati koliko režim ovaj rat doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Kada je Izrael bombardirao iranska nuklearna postrojenja, a u završnici napada pridružile su se i Sjedinjene Države, odgovor Teherana bio je relativno ograničen – napad na zračnu bazu Al Udeid u Kataru, za koji se vjeruje da je bio unaprijed najavljen.
Nakon tog napada predsjednik Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom Kataru, koji je također bio meta iranskih napada tijekom ovog rata, daje sigurnosno jamstvo po uzoru na NATO.
Postoji i geografski razlog. Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati dijeli tek oko 100 kilometara mora, pa projektilima i dronovima ne treba dugo da dosegnu obalu Emirata.
"Doslovno su susjedi. Mnogo je lakše napasti Dubai i UAE nego, primjerice, Jordan ili Izrael. Izrael je, naime, snažno zaštićen sustavima protuzračne obrane", kaže Gerges.
UAE je ranije zabranio korištenje svojih vojnih baza i zračnog prostora u slučaju napada na Iran.
No takva odluka nije spriječila napade.
Predsjednik UAE-a Mohamed bin Zayed al Nahyan tijekom vikenda posjetio je neke od ozlijeđenih i uputio rijetko upozorenje neprijateljima: "Poručujem im – nemojte se zavaravati izgledom UAE-a. Emirati imaju debelu kožu i gorko meso – nismo lak plijen."
Od šoka do bijesa
Početni šok zbog činjenice da su se Emirati našli na vrhu iranske liste za odmazdu brzo se pretvorio u bijes.
Mina Al-Oraibi, glavna urednica emiratskog lista The National, kaže da su u prvim satima rata mnogi bili ogorčeni zbog odluke Izraela i SAD-a da posegnu za vojnim rješenjem.
"Ali vrlo brzo, kada je Iran počeo napadati UAE i druge zemlje, bijes i osjećaj nepravde usmjerili su se prema Iranu", rekla je.
Nada i olakšanje nakratko su se pojavili nakon što se iranski predsjednik Masoud Pezeshkian tijekom vikenda ispričao i poručio da Iran više neće napadati susjedne države. No taj je osjećaj kratko trajao jer su novi projektili ponovno zaprijetili Emiratima i drugim zemljama Zaljeva.
U vrijeme rata uvijek postoji i paralelna stvarnost u kojoj se život nastavlja kao da se ništa ne događa. Tako na plažama Dubaija i dalje nema manjka turista u kupaćim kostimima koji odbijaju dopustiti da rat u kojem ne žele sudjelovati promijeni njihov svakodnevni život.
