Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zbog odšteta koje su hrvatski građani lani dobili po presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu državna je blagajna "lakša" za više od 2,5 milijuna kuna, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa.


"Pri tome treba naglasiti da to nije konačan iznos jer presude postaju konačne tri mjeseca nakon što ih stranke zaprime. To znači da će nalog za isplatu po presudama koje su zaprimljene u posljednja tri mjeseca prošle godine prema Ministarstvu finacija ići tek u siječnju, veljači i ožujku 2008.", izjavila je pomoćnica ministrice pravosuđa i zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava, Štefica Stažnik.

Vezani članci Slika nije dostupna Tužba Naomi Campbell ugrozila slobodu izražavanja Slika nije dostupna Europski sud odbio zahtjev Ane Magaš za tužbu protiv RH

No, dodaje kako je radi potpune slike nužno istaknuti da je Sud u 2007. čak 745 tužbi protiv Hrvatske odbio kao nedopuštene.

Od 31 predmeta u kojem je postupak dovršen presudom, u 29 je utvrđena povreda, u jednom predmetu nije došlo do kršenja ljudskih prava, dok je jedan slučaj završio izvansudskom nagodbom.

Čak 14 presuda u "hrvatskim slučajevima" doneseno je zbog predugih sudskih postupaka, a deset zbog povreda prava na pošteno suđenje.

U Ministarstvu pravosuđa ističu da je u odnosu na ranije godine došlo do porasta broja predmeta koji se odnose na zaštitu prava vlasništva.

U 2006. sud u Strasbourgu je u 352 predmeta odbio zahtjeve protiv Hrvatske te donio 21 presudu.

"Broj 'hrvatskih predmeta' na Sudu raste, što se događa i s većinom drugih država, pa možemo reći da Hrvatska ima slične trendove kao i druge novije članice EU poput Češka ili Slovačke", kaže pomoćnica ministrice te dodaje da slične probleme kao i Hrvatska ima Poljska, ali i Italija.

"Poljska ima probleme tranzicijske naravi poput funkcioniranja
pravosuđa i problema vezanih uz vlasničke odnose, dok Italiju posebno muči dužina sudskih postupaka. Posebni dio odnosi se na probleme Turske i Grčke, gdje radi Cipra Sud, osim pojedinačnih, rješava i međudržavne predmete", kazala je zastupnica Vlade.

Prema godišnjem pregledu, koji je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u četvrtak objavio na svojoj internetskoj stranici, lani su donesene 1503 presude, a po broju presuda zbog kršenja ljudskih prava prednjače Turska (319), Rusija (175), Ukrajina (108) i Poljska (101).

Hrvatskoj s 29 presuda najbliže su Mađarska s 24, Slovačka s 22 i Austrija s 20 slučajeva u kojima je otkrivena barem jedna povreda ljudskih prava.

Jedine europske zemlje protiv kojih lani nije bilo nikakvih presuda su Andora, Irska, Lihtenštajn, Monako i Crna Gora.