Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sljedeće bi godine, kao posljedica Vladine borbe protiv nelikvidnosti i nesolventnosti, moglo doći do 46.000 bankrota, piše Poslovni dnevnik.


Prvo će se, zbog neaktivnosti, eliminirati 20.000 do 30.000 neaktivnih tvrtki bez zaposlenih. Nakon toga slijede stečajevi oko 7.000 tvrtki u dugotrajnoj blokadi, koje zapošljavaju 20.000 radnika.

Vezani članci Brazilska vojska u neobičnoj nabavi Zašto vojska kupuje Viagru i proteze za penise? ''Sad će još jače j***ti demokraciju'' Ilustracija Je li ugrožena stabilnost financijskog sustava u Hrvatskoj? Oglasili se HUB i HNB

>> Već od ožujka veći PDV, uvode se međustope!

>> Najavljen zaokret: Promjena PDV-a, objava registra branitelja, smanjenje potrošnje...

Zbog problema dugotrajne nelikvidnosti i insolventnosti, s kojima je suočena gotovo svaka treća pravna osoba, trgovačko se sudstvo priprema za velik val stečajeva i likvidacija u 2012. godini.

Prema najnovijim podacima Financijske agencije, krajem listopada je ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 68.489 poslovnih subjekata iznosila 40,19 milijardi kuna. Gotovo 84 posto dospjelih obveza otpada na pravne osobe, dok se manji dio odnosi na fizičke osobe i obrtnike. Prema podacima Fine, 35.611 pravnih osoba sa 40.657 zaposlenih na kraju listopada imalo je ukupno 33,7 milijardi kuna dospjelih neplaćenih obveza.

Stručnjaci upozoravaju da će vjerovnici najveći dio svojih potraživanja prije ili kasnije morati otpisati jer je više od 76 posto dužnika ili njih 52.079, u blokadi dužoj od 360 dana, a iznos njihove blokade, 33,5 milijardi kuna, čini 83,4 posto iznosa ukupnog duga.

Prve tvrtke koje bi mogle završiti u stečaju su tzv. 'mrtve tvrtke', tvrtke u mirovanju ili one koje ne ispunjavaju svoje obveze prema Zakonu o sudskom registru jer ne dostavljaju dvije godine zaredom svoja financijska izvješća, najčešće zbog neaktivnosti. Procjenjuje se da takvih tvrtki ima između 20.000 i 30.000.

Dosad je primjenom skraćene stečajne procedure eliminirano s tržišta nešto manje od sedmine kandidata, odnosno, nešto manje od 4 tisuće.

No posljednji podaci govore da njihov broj stalno raste, što zabrinjava jer ih je sada više nego kad je zakon stupio na snagu. Preostalo ih je, naime, još 20.570 s dugom koji iznosi 15,6 milijardi kuna, a navodno takve tvrtke uglavnom duguju državi.

Zbog činjenice da je njihov eventualni opstanak u rukama vjerovnika (posebice države i banaka), koji tek moraju odlučiti što im se najviše isplati, stečajne škare najranije bi ih počele rezati u drugoj polovici iduće godine.

Opcije se kreću između stečaja i preustroja izvan sudskih procedura, a to može donijeti nove nevolje vjerovnicima ako prije nisu otpisali ta potraživanja.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju