Pročitajte i ovo
NOVA PRAVILA
Stižu kazne ako ne koristite ZG vrećice: Pogledajte što o svemu kaže bivši ministar Marić
6000 kuna kazne
Marić primio dar od lošinjskog hotela, pa ga kaznilo Povjerenstvo za sukob interesa: Globu će platiti još jedan HDZ-ov ministar
OTPRIJE POZNAT POLICIJI
Novi detalji užasa u Drnišu: Na terasi obiteljske kuće upucao tinejdžera koji mu je dostavio hranu
UŽAS U ZAGREBU
Vozač usmrtio djevojku na pješačkom prijelazu i pobjegao: Pronađen je
SVI SU BILI ISKUSNI
Petero Talijana nikad nije izronilo iz špilje na Maldivima: Što je pošlo po zlu? Ovo su teorije istražitelja
Prihodi državnog proračuna u 2016. su u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116,8 milijardi kuna.
"Sve sastavnice BDP-a su zabilježile rast, pogotovo industrijska proizvodnja, trgovina, a nakon dugo vremena i građevina. Srušeni su i rekordi u turističkoj sezoni. Proračunski prihodi su bili šest posto viši nego godinu dana ranije", kazao je Marić.
Istaknuo je prihode od pomoći, sredstava EU fondova, od 7,2 milijarde kuna što je 50 posto više nego godinu ranije.
Rashodi su lani iznosili 120,2 milijarde kuna, što je porast od 1,6 milijarde kuna u odnosu na 2015. godinu. No, rashodi su, kazao je, rasli u dijelu onih koji ne stvaraju novi deficit.
"U 2016. godini deficit opće države iznosio je 2,8 milijardi kuna. S velikim očekivanjem smo zato dočekali najavu da je Hrvatska na putu izlaska iz procedure prekomjernog deficita. Naš javni dug iznosio je 289,1 milijardu kuna što je prvi puta nominalno smanjenje za 505 milijuna kuna", pojasnio je Marić.
Posebno je naglasio da je udio javnog duga u BDP-u smanjen jer je trend javnog duga bio konstantno rastući proteklih godina. Lani je smanjen sa 86,7 posto na 84,2 posto.
Na pitanje je li upoznat s preseljenjem Ministarstva turizma, kazao je da se to pitanje nije razmatralo i da za takvu opciju nisu niti osigurana sredstva u proračunu.
Vlada je danas podržala zakonski prijedlog nezavisnog saborskog zastupnika Marina Škibole o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj, tzv. zakon o RBA zadrugama. Na pitanje zašto to nije učinjeno ranije, nego tek sada kad je to Škibola uvjetovao podrškom HDZ-u, Marić je odgovorio kako se problematika nastojala regulirati kroz neke druge zakonske akte i kako je bilo odgoda iz objektivnih razloga.
"Mislim da je da je ovakav zakon kakav bi trebao ići u Hrvatski sabor zapravo kvalitetan zakon (…) nevezano za sve ovo”, odgovorio je.