Premijer Plenković više, čini se, ne osjeća potrebu niti maskirati svoje umanjivanje i trivijaliziranje tema koje zanimaju hrvatsku javnost. Prije je, sjećamo se, imao običaj s puno riječi ne reći ništa konkretno. Sada je to pakiranje u pretjeranu rječitost zamijenio otvorenim ismijavanjem i samih pitanja i onih koji ta pitanja postavljaju.
Pročitajte i ovo
Reakcija na kritike
Plenković odgovorio srpskoj ministrici: "Neki od Miloševićevih 'adlatusa' još su uvijek aktivni"
Aktualne teme
Plenković: "Ne znamo je li mu Milanović stavio lisice na ruke ili kuglu na noge"
Obraćati se novinarkama imenom, reći im "slatki ste" ili "što vas muči" predstavlja degradiranje i umanjivanje važnosti ne samo osoba, ne samo novinarske struke nego i javnosti u čije ime novinari postavljaju pitanja. Izražavanje nepoštovanja može se izraziti različitim komunikacijskim stilovima, grubo vrijeđanje i vulgarnosti su najočitiji način koji odmah svi primjećuju pa će se (s pravom!) zgražati nad "primitivnim" stilom pojedinih zastupnika.
Međutim, ne treba zaboraviti da isto radi i premijer Plenković. Način na koji premijer komunicira s novinarima (a putem njih i cjelokupnom javnošću) nije vulgaran i stilski primitivan, ali ima isti učinak i isti krajnji rezultat. Nepoštovanje.
Nisu novinari došli kao privatne osobe u privatni dom premijera u njegovo slobodno vrijeme da ga "gnjave" pa će on kao "dobrohotni učitelj" upitati svoje male đake "što ih muči". Novinari postavljaju legitimna i ozbiljna pitanja, a poštovanje prema njima izražava ozbiljnim odgovorima na ta pitanja.
Premijer je trebao naučiti da problem neće nestati niti će se pitanja prestati postavljati zato što je on tako odlučio. Niti će javnost izgubiti interes ako on svojim ležernim stilom, podsmjehom i personaliziranjem odnosa s novinarima pokuša određeni problem umanjiti.
Taj docirajući, nadmen i arogantan stav koji premijer uporno koristi i u razgovoru s političkim oponentima i novinarima postaje sve izraženiji. Sve je manje sugovornika koje Andrej Plenković smatra vrijednima ozbiljne rasprave, sve je manje pitanja za koja smatra da zaslužuju ozbiljan odgovor, sve je manje strpljenja za one koji misle drugačije od njega. I sve manje ima potrebu to skrivati.
Možda ne bi bilo loše da mu netko povremeno u Bruxellesu ili na kakvom summitu nonšalatno kao odgovor na pitanje dobaci "slatki ste". Jer očito je potrebno nešto da ga osvijesti kako je način njegove komunikacije sve samo ne "sladak".
Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.