Kakva je krvna slika hrvatske poljoprivrede? "Malo je nelogično da smo mi država koja ne zna koliko ima stoke ili zemljišta"

Počeo je popis poljoprivrede. "Popis poljoprivrede je počeo s današnjim datumom, to je otprilike 174 tisuće obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava, imamo mjesec dana rok da to sve popišemo i evo pozivam sve poljoprivrednike da se odazovu", rekao je Predrag Cvjetičanin, predsjednik Popisnog povjerenstva Osijek. 

Pročitajte i ovo Veliki interes Tko će preuzeti velike poljoprivredne kompanije u Hrvatskoj? Oglasila se Fortenova Tko će biti novi vlasnici? Vrhunac velike bitke za Fortenovine tvrtke: Dnevnik Nove TV doznaje tko su ponuđači, u igri i dva snažna domaća igrača

U službenu statistiku ući će svaki hektar zemlje, traktori, goveda, svinje, kokoši....

Miroslav Franjić je ratar iz Habjanovaca koji kaže da ima 120 hektara zemlje. Zemlja je većinom njegova, ali dio je i državno. Popis poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava provodi Državni zavod za statistiku. Do 14. listopada na terenu će biti približno 1700 popisivača i 200 kontrolora, a obići će oko 174 tisuće OPG-ova.

Popis poljoprivrede

"Važno je zbog donošenja mjera poljoprivredne politike, radi zajedničke poljoprivredne politike, da vidimo strukturu naših poljoprivrednih gospodarstava, čime se bave, koliko je zaposlenih u poljoprivredi", napominje Cvjetičanin. 

Digitalni popis

Papirnati obrasci postali su prošlost, sve se radi digitalno, u formi intervjua.

"Ovisno o veličini OPG-a to može biti od 20 minuta pa na više, ovisi i o samom OPG-ovcu i suradnji, ovisi i o popisivaču", kaže Mihael Lovrinčević, kontrolor popisivača. Hrvatska je sličan popis radila 2003. godine. Poljoprivreda se od tada uvelike promijenila.

"Svake godine se sve više proširujemo, krenuli smo s jednim plastenikom, evo sad imamo 7 plastenika. Krumpir smo počeli od ove godine, kupili smo i kombajn za vađenje krumpira i kupusnjače smo proširili", kazala je Renata Drašković, povrtlarka iz Cret Bizovačkog. 

No, bilo je i padova. Mljekarski sektor više je nego prepolovljen, desetkovana je i svinjogojska proizvodnja, ni povrća nemamo dovoljno za vlastite potrebe.

"Mislim da bi ovaj popis sada trebao pravu sliku pokazati, šta se treba promijeniti", napominje Drašković. 

"Da se točno stavi na papir, da se vidi tko šta radi, koliko radi pa onda mislim da će biti lakše", napominje Franjić. Privremeni rezultati bit će poznati do 30. studenog, a uvid u cijelu krvnu sliku svoje poljoprivrede, Hrvatska bi trebala imati do kraja sljedeće godine.

Što nakon popisa? 

Predsjednik Udruge OPGH Život Vladimir Margeta otkriva što poljoprivrednici očekuju nakon popisa. 

"Pozitivna stvar je što se krenulo u jedan takav popis. Možda je malo nelogično da smo mi država koja ne zna koliko ima stoke ili zemljišta i jedan ovakav popis je nužan. Žao mi je što nešto takvo nešto nije napravljeno i ranije, jer je to podloga za strateške odluke. Na inicijativu EU, popis se radi za cijelu EU", kazao je Margeta i dodao: 

"Možemo očekivati dugoročne mjere, budući da bi popis trebao biti osnova za formiranje buduće zajedničke poljoprivredne politike. Tu možda leži jedna mala opasnost što se tiče naših poljoprivrednika budući da rezultati koje danas postižemo nisu odraz realnog stanja već posljedica neodgovornih i nerazumnih politika provođenih u zadnjih nekoliko desetljeća.

Koliko god podaci bili aktualni oni na žalost neće biti realni. Nadam se da će netko razumijeti o čemu pričam. S obzirom na kapacitete koje imamo, koji su neiskorišteni, resurse koje imamo i popis koji će biti aktualan, na terenu nije realni pokazatelj što bi hrvatska poljoprivreda trebala biti i u kojem smjeru bi se trebala kretati", upozorava. 

Neke se stvari znaju i bez popisa, primjerice, da nam je mljekarski sektor na koljenima.

"Što se tiče stočarske proizvodnje, Hrvatska se nalazi na povijesnom minimumu. Nikada nismo imali manje stoke i manje stočarske proizvodnje. To će pokazati i ovaj popis. 

Mi ćemo imati samo pozitivnu sliku u žitaricama, što ukazuje na negativne trendove i činjenicu da se pretvaramo u ratarski orijentiranu zemlju. Milijarde su uložene, ali očito nisu uložene na pravi način jer nije napravljena presjek i analiza stvarnih uzroka zašto se nalazimo tu gdje se nalazimo. 

Novci se dijele stihijski. Mi smo imali nekoliko propalih operativnih programa. Ovo je prilika da nešto naučimo iz brojki koje će biti za nas na žalost porazne", objasnio je Margeta. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr