Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u završnoj je fazi izrade Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027. godine, potvrdili su za DNEVNIK.HR iz Ministarstva.
Riječ je o prvom planskom dokumentu u Hrvatskoj koji se odnosi primarno na biciklizam, a čije je donošenje preduvjet kvalitetnog i cjelovitog razvoja biciklističkog prometa u budućnosti.
Cilj Nacionalnog plana je, ističu iz resornog Ministarstva, ''razvoj i poticanje biciklističkog prometa kao održivog načina prometovanja, a što bi trebalo osigurati ubrzanu tranziciju prema nisko ugljičnom gospodarstvu, održivom turizmu, unaprjeđenju sustava prostornog uređenja, a u konačnici i zdravijem, aktivnijem i kvalitetnijem životu građana''.
U okviru Nacionalnog plana definirat će se posebni ciljevi, pokazatelji ishoda, izvori sredstava za provedbu te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja Nacionalnog plana, a kroz pripadajući Akcijski plan odredit će se mjere, planirano ih je šest, i nositelji njihove provedbe.
Veliki planovi
Budućnost na dva kotača, ulaganje je to koje nema alternative, a Hrvatska bi tu mogla posebno daleko dogurati, pisao je DNEVNIK.hr nakon što je Europski parlament usvojio Rezoluciju o razvoju biciklističke strategije Europske unije.
Više namjenskih biciklističkih staza i parkinga za bicikle te smanjenje PDV-a za jačanje biciklističke industrije i zelene tranzicije EU-a, zahtjevi su koje su zastupnici Europskog parlamenta iznijeli pred Europsku komisiju i pozvali je da razvije europsku biciklističku strategiju s ciljem udvostručenja broja prijeđenih kilometara u Europi do 2030.
Biciklizam mora biti priznat kao potpuno razvijen način prijevoza, istaknuli su eurozastupnici u Rezoluciji, uz poticaj vladama EU-a i lokalnim vlastima da ulože znatno više novca u izgradnju odvojene biciklističke infrastrukture i manje stope PDV-a za nabavu, najam te popravak bicikala i e-bicikala, a predloženo je i da 2024. bude Europska godina biciklizma.
Nekima rekreacija, mnogima i glavno prijevozno sredstvo
Bicikl je simbol emancipacije, kotač promjena i uvijek iznova pokazuje se kao znak novog doba, o čemu je DNEVNIK.hr također pisao, a činjenica je i da je riječ o odličnom obliku tjelovježbe koji pomaže u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi te jednom od najboljih, najjeftinijih i najpristupačnijih prijevoznih sredstava.
Da je vožnja bicikla idealan način tjelesne aktivnosti, koja ima izvrstan utjecaj na kardiovaskularni sustav i povećanje tjelesne spremnosti, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ): ''Redovita vožnja biciklom rezultira kardiovaskularnim, mišićnim i metaboličkim prilagodbama koje povećavaju radni kapacitet i izdržljivosti s pozitivnim učinkom na srčanu frekvenciju i regulaciju krvnoga tlaka''.
Podsjećaju i da je riječ o jednom od načina provođenja politike održivog razvoja te zaštite okoliša, a u današnje vrijeme poskupljenja goriva ne smije se zanemariti i financijski aspekt korištenja bicikla – kako za čudake koji voze bicikle, ali i cijelo društvo. Prema podacima iz studije EP-a, biciklistička industrija generira triput više radnih mjesta u samoj proizvodnji u odnosu na automobilsku industriju, a doprinos EU ekonomiji od biciklizma je veći od 44 milijarde eura.
Međutim, Hrvatska ni približno ozbiljno ne shvaća ulaganja u biciklističku infrastrukturu i sigurnost biciklista, istaknuo je za DNEVNIK.hr hrvatski europarlamentarac i zamjenik u Odboru za promet i turizam Europskog parlamenta Valter Flego.
Da bi se u potpunosti shvatilo važnost i potencijal ove grane prijevoza u Europi, potrebno je mijenjati neke stvari, istaknuo je: ''Oznaka i promocija biciklizma mora biti prisutna kroz sve sfere društva, potrebna su ulaganja u izgradnju odgovarajuće infrastrukture i popratnih sadržaja, kao i poticanje cikloturizma. Danas kada govorimo o biciklizmu na europskoj razini, imamo oko 1000 malih i srednjih poduzetnika koji se bave proizvodnjom i razvojem bicikala u EU, ali nedostaje osiguranih parkirališta i namjenskih biciklističkih staza. Europski biciklizam se još uvijek svodi na rekreaciju. On može i mora biti više od rekreacije''.
Ključ ubrzanog razvoja
Hrvatska putuje prema četvrtom desetljeću državnosti, a ključem za njezin ubrzani razvoj smatra se Nacionalna razvojna strategija. Njome je, između ostalog, definiran i smjer razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma kojim će se razvijati posebni oblici turizma i proizvodi dodane vrijednosti, a tako smo se dokoturali i do cikloturizma.
''Cikloturizam je proizvod visokog potencijala koji počiva na prirodnim predispozicijama te u periodu pandemije i postpandemije dobiva na dodatnom značaju. Strategija predviđa usmjeravanje mobilnosti turista na održivije i okolišno prihvatljivije oblike prometa. Cikloturizam je proizvod nultog ugljičnog otiska i niskog ekološkog otiska te jedan od proizvoda kojima se potiče zelena i digitalna tradicija'', istaknuli su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva turizma i sporta.
Napominju i da sustavno financiraju sve projekte i programe namijenjene razvoju cikloturizma te su primjerice od 2017. do 2021. u 14 kontinentalnih županija sufinancirali 55 razvojnih projekata u vrijednosti od 2.446.506,07 eura. Riječ je o, između ostalog, izradi prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta te njihovu uređenju i opremanju, izradi i postavljanju signalizacije i info ploča te servisnih stanica duž ruta, postavljanju brojača biciklističkog kretanja, izradi standarda za ''bed&bike smještajne objekte, uređenju cikloturističkih odmorišta i vidikovaca te bike parkova.
Kako dati pedalu četiri kotača
Prometne gužve, kronični nedostatak parkirnih mjesta, sjedilački način života, zagađenje okoliša, ljudske žrtve i ekonomski troškovi uslijed nesreća, sve to uz energetsku nesamostalnost i globalni problem klimatske krize – sve su veći problemi koji proizlaze iz urbane mobilnosti podređene privatnom automobilu. Rješenje, jednostavno i racionalno, postoji i okreće mu se sve više velik dio svijeta – neki dobro znaju čemu služe dva kotača.
Na tom putu jedan od ključnih ciljeva biciklističke strategije EU-a jest povećati broj ljudi koji redovito voze bicikl i udvostručiti broj prijeđenih kilometara, a to će zahtijevati ulaganja u biciklističku infrastrukturu te promicanje biciklizma s jakim naglaskom na sigurnost.
Nakon više od 20 godina zakonske nereguliranosti, u Hrvatskoj je 2016. na snagu stupio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, koji je trebao promijeniti način na koji se planiraju, dizajniraju i izvode prometnice za bicikle. Nažalost, u stvarnosti se nije puno toga promijenilo osim što je žuta boja na nogostupu zamijenjena bijelom bojom, kazali su za DNEVNIK.hr iz Sindikata biciklista.
Upozoravaju da lokalne vlasti odbijaju ili presporo prihvaćaju da je za projektiranje i dizajn biciklističke infrastrukture potrebno mnogo više od toga: ''Biciklisti su zakonski obvezni voziti se na isprekidanim stazama koje nemaju svoj kontinuitet i sustavnu povezanost u okolnu prometnu mrežu. Stoga i dalje vrijedi da nijedna biciklistička staza u Zagrebu, ali i u drugim gradovima koji preslikavaju zagrebački pristup, nije propisna, valjana i cjelovita. I dalje se prostor za biciklistički promet uglavnom oduzima pješacima umjesto motornom prometu što je neprihvatljivo''.
Podsjećaju i da je hrvatski prometni sustav autocentričan: ''Automobil se smatra primarnim načinom prijevoza, a promet ne gleda kao kretanje ljudi nego gotovo isključivo kretanje automobila. Postoji nedostatak svijesti o potrebama biciklista i nedostatak obzira prema njihovoj sigurnosti. Institucije nadležne za prometnu sigurnost povećanje sigurnosti poimaju u oslobađanju od odgovornosti vozača motornih vozila i prebacivanju veće odgovornosti na ranjive skupine u prometu što je dodatno potvrđeno posljednjim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz srpnja 2022.''
U slučaju biciklista, upozorili su, policija ne odustaje od represije iako ona ne daje rezultate, a da je riječ o besmislenom trošenju resursa pokazuju i odluke sudova.
Pročitajte i ovo
Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?
Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za DNEVNIK.hr napominju kako je ''potrebno naglasiti da su biciklisti, osim što su jedna od najugroženijih, istovremeno i jedna od najnediscipliniranijih skupina u prometu, a kod jednog dijela, prisutna je i nedostatna razina prometne kulture te učestalo kršenje prometnih propisa, čime u opasnost dovode sebe, ali i ostale sudionike u prometu''.
Pritom su iz MUP-a objasnili da tu prvenstveno misle na ''vožnju biciklom pod utjecajem alkohola, kretanje jednosmjernim cestama u suprotnom smjeru, prolazak kada je uključeno crveno svjetlo na semaforu, vožnju po prometnim površinama namijenjenim isključivo za kretanje pješaka, vožnju nogostupom ili preko obilježenog pješačkog prijelaza i slično. Uz navedeno, jedan dio biciklista u uvjetima smanjene vidljivosti i noću upravlja neosvijetljenim biciklima, a na sebi nemaju reflektirajući prsluk ili reflektirajuću biciklističku odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku''.
Stoga policija u cilju zaštite biciklista, odnosno općenito veće sigurnosti njih samih, kao i svih drugih sudionika u prometu, ističu, ''kontinuirano poduzima i preventivne, ali i represivne mjere, odnosno sankcionira nepropisno ponašanje biciklista u prometu. U tom smislu poduzimaju se i ciljane akcije u kojima se osim prekršaja biciklista sankcionira i nepropisno ponašanje vozača drugih vozila koji činjenjem određenih prekršaja ugrožavaju sigurnost biciklista''.Također, kažu, koriste svaku prigodu bicikliste podsjetiti na njihovo propisno sudjelovanje u prometu.
No, represivne akcije koje provodi policija ne uspijevaju zaustaviti trend porasta broja nesreća pa je u 2021. u Zagrebu i Splitu zabilježen veći broj nesreća nego 2019. godine, pokazala je analiza prometnih nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Vukovaru, koju je proveo Sindikat biciklista.
Vozači na dva kotača u broju prekršaja rijetko razočaraju, no teško je zanemariti pitanje: Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?
Gotovo nitko se ne bavi činjenicom da su vozači bicikala prisiljeni snalaziti se, svatko na svoj način, u korištenju nelegalne infrastrukture, a da nitko ne kažnjava one koji su takvu infrastrukturu stvorili, opetovano upozoravaju iz Sindikata biciklista. Podsjećaju da inspekcija za ceste kao ni policija ne pokazuju nikakav interes da sukladno svojim ovlastima prisile gradove da poprave nezakonitu infrastrukturu koja ugrožava živote svojih korisnika zbog čega se mnogi osjećaju građanima drugoga reda.
