Jurčić, glavni SDP-ov gospodarski strateg, je na novinarski upit hoće li u utorak i službeno postati stranački premijerski kandidat odgovorio kako će o tome odlučiti Glavni odbor, ali i naglasio kako ne očekuje nikakva iznenađenja budući da je stav SDP-a po tom pitanju poznat od ranije.
Pročitajte i ovo
"Ne očekujem nikakva iznenađenja jer je ovo proces koji traje već dvije godine. Očekujem da se naša strategija, koja je do sada išla po planu, uz manji odmak zbog smrti Ivice Račana, nastavi provoditi i dalje", rekao je Jurčić na konferenciji za novinare u središnjici SDP-a.
Predsjednik stranke Zoran Milanović je nagađanja u nekim medijima o tome da dio SDP-ovaca dovodi u pitanje Jurčićevu premijersku kandidaturu nazvao špekulacijama, a novinare je pozvao da, što se tiče kadrovskih rješenja u stranci, pričekaju sjednicu Glavnog odbora.
SDP je danas nastavio predstavljati ciljeve svoje gospodarske strategije, odnosno njezina dijela koji se odnosi na upravljanje nacionalnim bogatstvom.
Jurčić je istaknuo da cilj svake vlade mora biti upravljanje
nacionalnom imovinom u svrhu povećanja njezine vrijednosti, i to posebno u uvjetima globalizacije kada zemlje gube svoj suverenitet na makroekonomskom planu.
SDP stoga predlaže uvođenje integriranog sustava nacionalnih računa koji bi objedinio račune proizvodnje, dohotka, financijskih transakcija (tijekovi novca u državi), tablice ponude i uporabe (proizvodna povezanost gospodarskih sektora), te račun nacionalnog bogatstva.
Jurčić ističe da bez osmišljenih ekonomskih analiza koje bi jasno pokazivale kakva je gospodarska situacija u državi te ekonomska međudjelovanja njezinih različitih resora nema ni aktivnog gospodarskog razvoja.
Neophodno je, naglašava, kroz kapitalni račun procijeniti vrijednost nacionalne imovine (zemlja, šume, voda, prirodna bogatstva, poljoprivredne površine, stočni fond, ceste, itd.), kako bi se točno znalo čime država raspolaže i na koji način brine o svojoj imovini.
Osvoji li SDP vlast na izborima, Jurčić već u prvoj godini mandata najavljuje donošenje zakona o obveznom podmirenju obveza u roku od 60 dana, budući da je, kaže, neplaćanje osnovna prepreka razvoju poduzeća i rastu investicija.
Zakon, odnosni rokovi plaćanja do 60 dana, odnosio bi se na sve poslovne transakcije između svih institucija, uključujući i državu, rokove bi nadzirala agencija, a mogući sporovi rješavali bi se na posebnom financijskom sudu.
Jurčić je uvjeren da bi spomenute mjere već u prvoj godini mandata vlade kojoj bi bio na čelu povećale stopu rasta BDP-a za 1,5 posto, industrijske proizvodnje za 20 posto, dovele bi do bržeg obrtaja novca, nižih cijena, veće sigurnosti poslovanja, razvoja tržišta kapitala, većih investicija i manje korupcije.
Upitan misli li kao premijer zaštititi nacionalno bogatstvo od
rasprodaje strancima, Jurčić je odgovorio kako nacionalnu imovinu ne bi prodavao, već, pokaže li se potreba, davao na korištenje kroz koncesiju ili druge ugovore.
