Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Možda imamo jezik, socijalne vještine, alate...ali jesmo li uistinu dominantni oblik života na Zemlji?


Mi ljudi imamo tendenciju pretpostaviti da vladamo Zemljom. Uz naše napredne metode izrade alata, rješavanja problema, jezik i socijalne vještine volimo misliti da smo dominantni oblik života na planeti, piše BBC.

No, jesmo li?

Postoje naime organizmi koji su znatno brojniji, pokrivaju više Zemljine površine i čine više živuće biomase od nas. Ljudi svakako imaju veliki utjecaj na mnoge dijelove svijeta, no, postoje li i druga živa bića koja su daleko tiša od nas, ali imaju veći utjecaj? Tko ili što je zapravo dominantno?

Da je dominacija pitanje brojeva malo tko bi se mogao usporediti sa sitnim bićima nalik škampima. Skokuni veličinom variraju od 0,25 do 10 milimetara duljine. Na jednom četvornom metru nalazi ih se oko deset tisuća, ali može ih biti i po nevjerojatnih 200 tisuća. Ovi člankonošci mogu se naći u staništima diljem svijeta.

Australija angažirala pse u borbi protiv opakih mrava

U igri brojeva dobro stoje i mravi. Izbrojati ih je jako teško i svakoj procjeni vjerojatno se može dodati još nekoliko nula. Prilično sigurno je reći da se radi o najbrojnijim insektima na svijetu.

Kontroliraju gotovo svaki milimetar Zemljine površine. Iako ih možda nema koliko i skokuna, imaju daleko veće i raznolikije moći da utječu na okolinu u kojoj žive. Od oko 14 tisuća poznatih vrsta mrava, one najagresivnije su sposobne kretati se diljem svijeta i stvarati divovske kolinije te pobjeđivati puno veće neprijatelje.

Tu su i biljke. Biomasa biljaka na Zemlji je prema procjenama oko 1000 puta veća nego ona od životinja. I dok su ostali oblici života možda pojedinačno brojniji, uporniji ili raznolikiji, većina ih ne bi ni postojala bez kisika za koji su zaslužne biljke.

Insekti prenose bolest zbog koje srce može eksplodirati

A možda je za dominaciju bitna raznolikosti i specijalizacija. Znanstvenici su dosad imenovali oko 400 tisuća vrsta buba. U užem izboru nisu se našle samo zbog raznolikosti. One imaju ključnu ulogu u većini eko sustava.

Tu je i oblik života koji se dosad pokazao najprilagodljivijim i neuništivim. Živimo, naime, u dobu bakterija.

Staviit nekoga na vrh liste dominantnih nije lako, ali rasprave o tome svakako ističu kompleksnu međuovisnost koja postoji između milijuna različitih vrsta života na Zemlji.

Pitati koja skupina organizama je najvažnija je kao da pitate koji od četiri stupa koja drže kuću je najvažniji - ako uklonite bilo koji od njih cijela kuća će pasti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook