Javni dug Hrvatske 119 milijardi kuna

U strukturi javnog duga, ukupni dug opće države imao je udio od 87,5 posto, odnosno iznosio je 103,97 milijardi kuna, dok se preostalih 12,5 posto ili 14,9 milijardi kuna odnosilo na izdana državna jamstva, podaci su Ministarstva financija.

Pročitajte i ovo uplaćeno 7,5 milijuna eura Ministarstvo se oglasilo o dugovima prema veledrogerijama Sati užasa Potpuno gol trčao po autocesti i mahao rukama, zaustavila se policija, a onda je otkrivena mučna pozadina priče

Doda li se iznosu javnog duga i 9,12 milijardi kuna duga Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ukupni se javni dug penje na 128 milijardi kuna, ili 46,7 posto BDP-a.

Prema podacima Ministarstva financija iz najnovijeg mjesečnog statističkog prikaza, ukupni dug opće države, koji obuhvaća inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, krajem lipnja ove godine iznosio je 103,97 milijardi kuna.

To je 989,3 milijuna kuna više nego li krajem svibnja, dok je u odnosu na kraj prošle godine dug opće države povećan za 1,8 milijardi kuna, ili za 1,8 posto.

Na taj je rast utjecao rast duga svih triju komponenti opće države, ponajviše rast duga središnje države koja u strukturi ima i najveći udio.

Ukupni dug središnje države krajem lipnja ove godine iznosio je 87,75 milijardi kuna, što je u odnosu na svibanj povećanje za 755 milijuna kuna, a u šestomjesečnom razdoblju, u odnosu na kraj prošle godine, za 992,7 milijuna kuna.

Dug izvanproračunskih fondova krajem lipnja je iznosio 14,77 milijardi kuna, te je na mjesečnoj razini porastao za 231,6 milijuna kuna, a u šest mjeseci ove godine za 684,3 milijuna kuna.

Najmanji udio u dugu opće države ima lokalna država s iznosom duga krajem lipnja od 1,46 milijardi kuna, što je 2,8 milijuna kuna više nego li krajem svibnja, odnosno 131,8 milijuna kuna više nego li krajem prošle godine.

Od ukupno 103,97 milijardi kuna duga opće države, najveći se dio, 63,57 milijardi krajem lipnja odnosilo na domaću komponentu duga, dok je inozemni dug iznosio 40,4 milijarde kuna.

U odnosu na kraj svibnja, inozemni je dug opće države smanjen za 23,3 milijuna kuna, a u odnosu na kraj prošle godine smanjen je za 1,2 milijarde kuna, ali je istodobno unutarnji dug povećan na mjesečnoj razini za nešto više od jedne milijarde kuna, a u šest mjeseci za više od tri milijarde kuna.

Na to je pak ponajviše utjecala središnja država koja je zadržala trend snažnijeg zaduživanja na domaćem tržištu i krajem lipnja se 64,6 posto njenog duga odnosilo na dug na domaćem tržištu - od ukupno 87,75 milijardi duga središnje države, unutarnji je dug iznosio 56,64 milijarde.

Nasuprot tomu, glavnina duga izvanproračunskih fondova i agencija nastala je inozemnim zaduženjem - u 14,76 milijardi kuna duga tih fondova krajem lipnja, na inozemno se zaduženje odnosilo 62,5 posto tog iznosa ili 9,22 milijarde kuna.

Prema podacima Ministarstva financija, ukupna su državna jamstva krajem lipnja iznosila 14,9 milijardi kuna, što je oko 5,4 posto BDP-a.

U usporedbi s mjesecom prije iznos državnih jamstava je krajem lipnja bio manji za 127,9 milijuna kuna, ali u šest mjeseci, u odnosu na kraj prošle godine, iznos izdanih jamstava povećan je za gotovo 807 milijuna kuna.

Ukupni dug HBOR-a iznosio je 9,1 milijardu kuna te u odnosu na kraj godine povećan za 1,4 milijarde, a u odnosu na svibanj i nešto više, za 1,7 milijardi kuna.

Rezultat je to lipanjske emisije obveznica HBOR-a na inozemnom tržištu u iznosu od 250 milijuna eura, a i inače je dug HBOR-a gotovo u cijelosti nastao inozemnim zaduživanjem i krajem lipnja inozemni je dug HBOR-a iznosio 8,76 milijardi kuna.