Izbori u proljeće: ''Za oporbu bi moglo vrijediti - pazi što poželiš... Jedan je Plenkovićev potez neobičan''

Nakon što je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković napokon objavio da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za 11. saborski saziv održati prije izbora za Europski parlament, na potezu je predsjednik Republike Zoran Milanović, koji će odrediti točan datum izbora.

Ako se Sabor raspusti 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja. Raspusti li se 22. ožujka, izbori se mogu održati najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja. Naime, nakon odluke o raspuštanju Sabora predsjednik Republike izbore mora raspisati u roku ne kraćem od 30 dana ni duljem od 60 dana.

Kada će se održati parlamentarni izbori, hoće li biti prije ili nakon izbora za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja, bila su redovito upućivana pitanja Plenkoviću već mjesecima, no odgovora nije bilo. Sve do jučer. Sad su pitanja zašto baš tada i jesu li oni koji su izbore najviše zazivali zadovoljni i za njih spremni.

Pročitajte i ovo Izborna matematika Izbori su sve bliže: Znate li što je točkasta koalicija?

Oporba tražila pa dobila

''Na oporbu bi se mogla primijeniti ona stara - dobro pazi što poželiš da ti se ne bi ostvarilo'', kazao je, između ostalog, u razgovoru za DNEVNIK.hr politolog i izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Višeslav Raos.

Pred oporbom je važan zadatak, opozicija smatra da mu je dorasla - i lijeva i desna tvrdi da su spremni. Lijevi dio posebno je ohrabren velikim prosvjedom koji su organizirali prije nekoliko tjedana na Markovu trgu kako bi upozorili na nezadovoljstvo građana, pri čemu su HDZ-ove afere i izbor Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika, kažu, bile kapi koje su prelile čašu.

Međutim, dogovor na ljevici još nije postignut i dogovaranje različitih modaliteta koalicije neće ići lako. Raos podsjeća da postoje sukobi personalne naravi, a i programska razilaženja jer teško da stranke kao što su Fokus i Radnička fronta mogu skupa. Možemo! pak želi mimo SDP-a pokazati što može pa se tu radi na dogovoru oko točkaste koalicije. 

''Plenković ih je u ovoj situaciji doveo pred gotov čin, a njegov potez može se tumačiti i kao da je poslao poruku – mi u HDZ-u ovo dugo planiramo'', kazao je Raos. ''Kad ste na vlasti, često koristite resurse koje imate i relativno lako i prije službene objave možete raditi na svojem programu imajući uvid u sve i tako uhvatiti oporbu nespremnu'', dodao je.

Pročitajte i ovo Najveća operacija do sada Ujedinjeni Jordan, SAD, Francuska i Egipat: Na sjeveru Gaze zrakom dopremljena hrana i humanitarna pomoć

Bruxelles je pod upitnikom

Što se tiče navodnih Plenkovićevih ambicija usmjerenih prema Bruxellesu, Raos je kazao da treba imati na umu kako će u razdoblju do izbora za Europski parlament još dosta rasti desnica, kritizirat će migrantsku politiku i moguće profitirati na tome.

''Europski pučani bit će dio većine, no upitno je hoće li moći puniti sve položaje kao što su mogli ranije, pa je i pitanje hoće li tu biti mjesta za nekoga iz Hrvatske, to tek treba vidjeti. Uostalom, što bi Plenkoviću moglo biti interesantno – mjesto šefa Europskog vijeća ili u nekoj eventualnoj varijanti Komisije. Uloga povjerenika ne igra mu puno, i dalje je ipak važnije biti premijer neke od država članica. Naposljetku, ta kadrovska križaljka ionako će se slagati najesen'', napomenuo je Raos.

Pročitajte i ovo Samo opušteno Uhvatile ih kamere: Josipa Pleslić ispijala kavu s Milenkom Bašićem, suoptuženikom u aferi Vjetroelektrane

Na potezu je Milanović

''Sada je na potezu Milanović. Pitanje je koji će on datum odabrati. Možda će to biti, sudeći prema njegovu dosadašnjem ponašanju, a smatra ga se svojevrsnim šefom oporbe, najkasniji mogući datum, što bi oporbi ipak dalo lufta da se poslože. S druge strane, iako Plenković nije taj profil HDZ-ovaca kao što su bili njegovi prethodnici, moguće je i da će on pokušati privući desne birače'', kazao je.

''Svibanj je mjesec komemoracija pa će pokušati i od toga profitirati, staviti kao teme i one iz Drugog svjetskog rata, difamirati suparnika. Iako više nema Bleiburga, ni pokroviteljstva Sabora, ako procijene da im je korisno, mogli bi to iskoristiti i ne bi me čudilo da i na to računaju te da pokušaju maksimalno iskoristiti tajming'', smatra Raos.

''HDZ pojedinačno ostaje najjača stranka, no pitanje je hoće li to biti dovoljno za vlast. Budu li izbori ranije, mogli bi biti u stanovitoj prednosti. Čini se da je premijer relativno siguran i da ga ne brinu moguća iskakanja ili curenja'', dodao je Raos.

Malo je, podsjetio je, ''zaiskrilo s Bruxellesom s obzirom na EPPO i problem oko Geodezije, pa je s obzirom na to pomalo neobičan odabir ministrice Nine Obuljen Koržinek za članicu izbornog stožera zaduženu za izradu izbornog programa, ali time on projicira neku svoju stabilnost i želi ostaviti dojam da ima stvari pod kontrolom.''