Zadnje ankete pokazuju mrtvu trku za drugi krug izbora u Zagrebu između Vas, Milana Bandića i Sandre Švaljek. Prvi put aktualni gradonačelnik nije na prvom mjestu. Vaše prognoze i očekivanja?
Pročitajte i ovo
Veseli me što sam u istraživanjima prepoznata kao prvo lice promjena i što građani smatraju kako Milan Bandić nije čovjek za budućnost. Uvijek gledam relativan odnos u anketama i trendove, a oni pokazuju da je došlo vrijeme za promjene u Zagrebu i želi ih 70 posto Zagrepčana. No teško da će sve biti riješeno u prvom krugu. Za očekivati je drugi krug u koji idemo - Bandić i ja.
Pokrenuti su izvidi na temelju presice načelnika Gunje, sazvane 1. travnja, samo nekoliko dana nakon što sam izbila na prvo mjesto u anketama. Da nisam postala prva, vjerojatno o Gunji danas ne bismo slušali. No, Bandićev načelnik Gunje, zahvaljujući gradonačelniku i njegovim interesnim krugovima, pokrenuo je prljavu kampanju. Družina je uplašena najavljenim promjenama i činjenicom da više neće moći koristiti zagrebački proračun za svoje interese. Jednako tako, i ovu prljavu kampanju financiraju sredstvima gradskog proračuna. A ona je najprljavija moguća - nastoje prikazati da smo svi isti, ali ja ću pokazati da nismo. Pitam se zašto su to otvorili tek sada, uoči izbora, a podaci o obnovi kuća nakon poplave javni su i transparentni još od 2015. Za pravu sliku treba se vratiti u kontekst, u vrijeme poplave u svibnju 2014. U ljeto te godine pokrenuli smo obnovu i u godinu dana sagrađeno je tristotinjak novih i obnovljeno oko 2000 postojećih kuća. To nisu bili normalni rokovi ni normalni poslovi, no da tako nismo postupili na području Gunje danas više ne bi bilo stanovnika, bili bi raseljeni ili bi još danas živjeli u kontejnerima. Da se ponovi slična situacija, isto bih napravila jer ta sredstva vrijede svih ljudi koji su se tamo vratili.
Cijeli radni vijek bavila sam se prostornim planiranjem, razvojem gradova i komunalnim opremanjem. Ovo je mogućnost da to i u Zagrebu pokažem. Uvijek sam vodila računa i o sudjelovanju građana u odlučivanju i veseli me ako mi se pruži prilika da Zagrepčani kroz drugačiju gradsku upravu dobiju mogućnost odlučivati u kojem će se smjeru grad dalje razvijati. Građani su prepoznali da sam jednostavna, a ono što obećam i napravim. Na tom je tragu i obnova Gunje, obećala sam da će biti gotova do Velike Gospe 2015. i negdje je u to vrijeme 90 posto toga bilo gotovo. Ono što sam obećala i napravila sam - i ljudi mi vjeruju.
Ne koristim prirez u različite populističke namjene kao neki koji su svojevremeno rekli da uopće ne treba smanjivati prirez, a onda nakon određenog vremena, promijenili mišljenje i obećali smanjivanje na 9 posto. Toj priči treba pristupiti realno i ne obećavati neizvedivo. Bolje je obećati manje, a napraviti više. U prvoj godini mandata planiram provesti analizu, a u svakoj sljedećoj godini mandata smanjiti prirez za jedan posto. To znači da bi na kraju mandata on iznosio 15 posto, a pritom nijedan projekt vezan za grad ne bi bio zakinut. Ako analiza pokaže da su veće mogućnosti smanjivanja prireza - dapače. Ali bolje biti oprezniji, najaviti manje, a napraviti više, nego najaviti više, a napraviti manje.
Holding, osnovan da bi Zagrepčanima računi bili manji, s vremenom se pretvorio u svoju suprotnost. Ne samo da nam računi nisu manji, nego su postali veći. Pretvorio se u mastodont kojim se teško upravlja. Sada ga treba vratiti na početnu opciju i restrukturirati, što je dio programa koalicijskog sporazuma SDP-a i HNS-a. U novoj strukturi više neće biti mjesta za nestručne kadrove koji ne zadovoljavaju i oni će morati otići. Ali će biti mjesta za stručne, kompetentne ljude s iskustvom. Htjela bih da najstručniji ljudi rade u Gradu Zagrebu na odgovornim poslovima.
Smisao Holdinga i jest u tome da računi budu manji, da budu realni, da znamo što plaćamo. Danas plaćamo otpad prema kvadraturi stana, a ne prema proizvedenom otpadu. Podsjećam da je Visoki upravni sud nedavno donio odluku da su ti računi protuzakoniti, a Holding dobio obavezu da ih uskladi sa zakonom. No, nije napravio ništa i ta je odluka apsolutno ignorirana. Mi želimo da građani plaćaju stvarne račune, a ne neke izmišljene situacije, da u računima za vodu ne plaćaju i sve gubitke u vodovodnoj mreži. Sve su to teme za one koji upravljaju gradskim resursima - u korist, a ne na štetu građana.
Odmah ćemo krenuti u postavljanje drugačije prometne signalizacije kako bi Zagreb postao protočniji grad. Što se ZET-ovih karata tiče, plan je omogućiti lepezu karata - prema broju stanica, dnevne, noćne, trodnevne, peterodnevne karte.... Oformit ćemo gradski Ured za promet i s tim bismo krenuli odmah. Najavila sam i dva nova mosta, za koja je u prvom mandatu moguće pokrenuti projekt i izgradnju. Jedan most bio bi produžena Vrapčanska cesta u zapadnom dijelu grada i to je apsolutno prioritet. Prometno će se rasteretiti cijeli zapadni dio grada, centar i rotor, a promet bi se preusmjerio na obilaznicu. Drugi most je produžena Strojarska ulica, a gornji dio grada transferirao bi na jug. Za taj most rezerviran je prostor između Savice i Staroga Trnja još 70-ih godina, no još treba riješiti niz imovinsko-pravnih odnosa. U prvom mandatu za taj je most moguće napraviti studiju utjecaja na okoliš i eventualno ugovoriti izvođenje radova. Riječ je o ozbiljnom poslu.
Bavljenje otpadom je "prioritet prioriteta" odmah na početku mandata jer su "sve su žaruljice u crvenom". Mislim da Zagrebu ne treba spalionica, ali je nužno odvajanje otpada i recikliranje, u što treba uključiti i gradske tvrtke. Zrinjevac ima kompostane, dok Zagrebačke ceste mogu građevinski otpad koristiti za rubnike i saniranje cesta. Dio otpada koji ostaje miješani je otpad koji će se još razdvajati jer može poslužiti kao energent u toplani u istočnom dijelu grada pa će i grijanje biti jeftinije. S otpadom svuda u Europi gospodari, to je dodana vrijednost. Treba riješiti i problem mulja na pročišćivaču otpadnih voda i njega zbrinuti jer ga se može koristiti za proizvodnju prefabrikata. Što se tiče Sveučilišne bolnice, ona traži novi pristup. Plan nam je tamo preseliti bolnicu s Goljaka, urediti hospicij i starački dom. S tim u vezi razmatramo niz modela od javno-privatnog partnerstva i koncesije do dioničkog društva u kojemu bi dio dionica imao Grad Zagreb. Razmatramo i mogućnost da se na tu lokaciju preseli Dječja bolnica iz Klaićeve, no za to je potreban dogovor s državom.
Tamo negdje 1892. godine, još je Milan Lenuci kao pročelnik zagrebačkog ureda za graditeljstvo tražio da se nešto učini s prugom u centru - ili podigne na stupove ili spustiti pod zemlju. Prošlo je 120 godina i mi još uvijek raspravljamo o toj pruzi. Prostor Pruga je postala prepreka u Zagrebu i s njom se nešto treba učiniti jer prostor koji ona danas zauzima jedan je od potencijala grada koji treba drugačije koristiti. No ako se s tim projektom krene danas, prvi rezultati neće biti vidljivi prije 2030. To je vrijedan projekt koji ima smisla, otvara novu vrijednost grada i novu perspektivu.
Svakako, to je jedna od stvari koju najlakše mogu obećati obzirom da su se do sada ta sredstva koristila minimalno, skoro nikako. Grad Zagreb se dosad za to nije odlučio, nije se apliciralo, a da biste dobili na lotu, morate kupiti i ispuniti listić. Postoje različiti programi i projekti EU fondova - za infrastrukturu, žičare, zbrinjavanje otpada, transformaciju preskočenih dijelova grada. Samo na njih se treba prijaviti. Do sada je samo nešto iskorišteno vezano uz zoološki vrt i nešto za muzeje. Razlog je što se, u sustavu fondova, provjerava kako su korištena dobivena sredstva, a zašto biste se u to upuštali ako kao gazda raspolažete velikim gradskim proračunom. To vam ne treba, pa tako Grad Zagreb dosad nije aplicirao ni na EU fondove vezano uz obnovu fasada i ponašao se kao otok. To ćemo promijeniti jer postoji nekoliko načina obnavljanje fasade, a Fond za energetsku učinkovitost samo je jedna od mogućnosti. Treba otvoriti sve te projekte jer se svuda se može naći niša iz koje mogu povući neka sredstva. (Hina)
