Sanjate manji račun za struju? Ima rješenja, pogledajte što morate znati ako uvodite solarnu energiju

Smanjenje računa za struju nakon nedavnog poskupljenja ultimativni je cilj većine poduzetnika, ali i ostalih potrošača. Mnogi od njih u ovim trenucima razmišljaju o ugradnji solarne, odnosno fotonaponske tehnologije, čija ugradnja zbog cijene bilježi konstantan pad posljednjih godina. Bez obzira na to treba voditi računa o isplativosti, zato smo se uputili na zagrebački Fakultet elektronike i računarstva.

Pročitajte i ovo Hoće li ostati? Ovih 467 magistara može očekivati plaću od 1700 eura, a traženi su svugdje u svijetu dan otvorenih vrata FER i ove godine oduševio brojne posjetitelje: "Mi smo tu da zamijenimo čovjeka u situacijama koje su opasne, dosadne, ponovljive"

"Isplativost svakog projekta se promatra tako da kroz određeni broj godina uspijete vratiti investiciju i nakon toga do kraja životnog vijeka proizvoda kojeg koristite, ostvarujete zaradu. S time da morate uzeti u obzir da ćete imati ulaganje što se tiče održavanja i eventualnih zamjena komponenti koje se dogode zbog kvara ili nastale štete" objašnjava profesor s FER-a Davor Škrlec.

Ugradnja solarne elektrane za četveročlanu obitelj će iznositi oko 40.000 kuna, a procjenjuje se da bi se na godišnjoj razini računi smanjili za 4.000 kuna. Isplativost investicije ovisit će o cijeni, ali i o vijeku trajanja baterije.

"Što idemo na tehnologiju koja zahtjeva manje održavanje ili su jednostavnije, onda je ograničenje na broj punjenja kako se to obično definira. Dakle cikluse punjenja i pražnjenja. To može biti od nekakvih 2000 do 4500 punjenja i pražnjenja ovisno o tehnologijama i više. Ako gledamo broj dana kako bi se to godišnje moglo koristiti, to ide od pet do 10 godina, ovisi o tehnologiji", dodao je Škrlec.

Kako bi građani u kućanstvu nakon ugradnje fotonaponskih modula na baterije mogli koristiti izmjeničnu struju, potrebno je ugraditi i izmjenjivač koji će istosmjernu struju pretvoriti u izmjeničnu. Proizvodnja struje u danu ovisit će o tome koliko je oblaka, odnosno sunca na nebu. Ako je više oblaka, solarni paneli će proizvoditi manje struje, ističe Škrlec.

"Kako bi se izbalansirala proizvodnja i potrošnja u nekom kućanstvu, da se energija ne predaje u elektronsku mrežu, onda se išlo na princip da se paneli upare s baterijama, da u trenucima kada nemamo potrošnju u našem kućanstvu, da tu našu energiju akumuliramo", objašnjava.

Na FER-u se već koristi i isplativa je

Akumulirana energija u baterijama omogućit će korisnicima da u trenutku kada nema dovoljno sunca ipak mogu koristiti energiju za trošenje. Ovakva vrsta instalacije fotonaponskih modula na baterije je nešto skuplja u odnosu na one bez baterija. No, iako su baterije prije bile značajne komponente u cijelom sustavu, njihova cijena je značajno pala u posljednjih pet godina. Postoje čak i modeli gdje se iskorištene baterije iz električnih vozila daju prenamijeniti za potrebe u kućanstvu.

Hrvatska svojim položajem i klimom u odnosu na sjeverne države Europske unije zbog većeg broja sunčanih dana ima bržu isplativost investicije. Usporedbe radi, dok Njemačkoj treba 10 godina, nama će trebati pet godina da isplatimo istu instalaciju.

Škrlec ističe kako je kod ugradnje duža trajnost solarnih panela kod onih proizvođača koji nude garanciju na 30 godina. Budući korisnici bi trebali znati da ugradnja solarnih panela i uređaja također uključuje i pisanje projekta kod ovlaštenog investitora za koji je potrebno napraviti analizu instalacija u kućanstvu ili poduzeću, analizu priključka na mrežu te dopuštenje od HEP-a da možete priključiti na elektranu.

Tijekom trajanja solarnih panela korisnici će barem jednom trebati dodatno promijeniti izmjenjivač struje kao i baterije nakon nekoliko godina. Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva posljednjih osam godina na krovu ima postavljene fotonaponske panele jačine sto kilovata i upoznati su s njihovom učinkovitosti i postavljanjem.

"Moram reći da smo mi ovu elektranu o kojoj govorimo, a koja je u funkciji, uspjeli realizirati u okvirnima budžeta koje smo si tada zadali tako da nije bilo financijskih poteškoća, bilo je vremenskih poteškoća. Od nabave opreme do nekakvog dužeg čekanja da se sama elektrana instalira. Što se tiče procedure koje smo očekivali, one su uistinu obavljene u roku u kojem smo očekivali da će biti", rekao je profesor s FER-a Tomislav Capuder za Informer.

Solarni paneli postavljeni na krov Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a primarno služe za uštedu energije i rezanje vršne snage kao i za studentske projekte.

"Studenti uče kako se projektira fotonaponska elektrana, neki komunikacijski aspekti, pa i složenija predviđanja proizvodnje iz foto-napona. Treći je znanstveni aspekt gdje kroz opremu analiziramo različite aspekte od naprednih predikcija, do utjecaja na sustav, utjecaja na distribucijsku mrežu" dodao je Capuder.

Svojim znanstvenim radom studenti FER-a unaprijed pripremaju rješenja za električni sustav. Onim neodlučnima koji su i nakon iznesenih podataka nesigurni u postavljanje solarnih panela, ne preostaje drugo nego trošiti električnu energiju u terminu od 23 do sedam sati kada je potrošnja struje jeftinija.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!