U srcu zaštićenog Malostonskog zaljeva austrijski investitor postavio je deset kontejnera. Kaskadno ih rasporedio, da svaki ima pogled na more.
No, ne planira ih koristiti za ljetni najam, nego, kako tvrdi, za držanje alata. Da stvar bude bizarnija, za tu bajku naše institucije znaju već gotovo dvije godine.
Mještani s juga Hrvatske zavapili su ekipi rubrike Poziv. "Netko je u zaštićenom području par metara od mora postavio kontejnere. Prošle godine su ovdje bili i gosti, općina ne poduzima ništa jer im je vlasnik rekao da je to privremeno. Molim Vas, možete li istražiti sramotu koja se očito pod nečijom zaštitom odvija? Zvali smo sve institucije, kucali na sva vrata, no nikakav konkretan odgovor nikada nismo ni od koga dobili."
Oaza zaštićene prirode u malostonskom zaljevu dobila je neželjen dodatak.
U zaštićeno područje, ni 30-ak metara od mora, netko je stavio deset kontejnera. Pravo je pitanje kako je moguće da su iskrcaj deset kontejnera prespavali u općini Ston. No vlasnik im je ponudio objašnjenje - da je sve to samo privremeno.
A privremena priča traje već gotovo dvije godine. Vlasnik čestica na kojima su kontejneri tvrtka je Dalmatia Holidays, koju predstavlja austrijski državljanin.
No ovdje nisu problem samo navodni kontejneri za alat, nego i devastacija. "Betonirao je mul, napravio je septičku jamu, napravio je nadstrešnicu drvenu... Prošle godine imao je goste koji su dolazili dolje. On po pravilu ne smije nikome braniti da dođe na obalni pojas, ali to svejedno radi. Stavio je ograde i stavio je znakove upozorenja – pištolj, zabrana pristupa i sve to", ispričao je mještanin.
U mjesnom odboru ogorčeni su situacijom, a pomoć se tražila i od drugih institucija.
Nažalost, Duba Stonska nije izolirani slučaj. Rezultat? Ilegalci uživaju u tišini – zakona.
Više detalja pogledajte u videoprilogu reporterke Dnevnika Nove TV Tee Johman Nitraj.
Koje je rješenje?
O tome kako se boriti s pandemijom ilegalne gradnje, reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao je s ministrom pravosuđa Damirom Habijanom.
Habijan je istaknuo da je dobro da je taj slučaj izašao u javnost kako bi i institucije što prije reagirale. "Što se tiče direktive, smatram da oni koji na ovaj način izigravaju zakon trebaju biti najstrože kažnjeni te bi se trebala poslati vrlo jasna poruka u kontekstu strožih sankcija i rušenja ovakvih objekata", rekao je.
Objasnio je da se u ovoj godini do kraja svibnja već dostigla brojka prijavljenih slučajeva ilegalne gradnje kao u cijeloj prošloj godini. Brojka osuđujućih presuda također je gotovo ista kao lani tijekom cijele godine.
Habijan je rekao da zatvorska kazna za ilegalnu gradnju varira od slučaja do slučaja. "Svaki sudac će na temelju dokaza donijeti odluku o tome tko će, s obzirom na olakotne odnosno otegotne okolnosti, zaslužiti određenu kaznu. Kada govorimo o kaznenim djelima protiv okoliša, među njima je i ilegalna gradnja, propisane kazne su do pet godina zatvora."
Do 21. svibnja iduće godine izmjene zakona trebale bi zaživjeti. "Mi smo u ovom trenutku u fazi formiranja radne skupine koja će raditi na prijedlogu zakona. Bit će potrebne određene izmjene, ne samo u kaznenom zakonodavstvu već u čitavom nizu drugih propisa", zaključio je Habijan.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.
Galerija
