Smanjenje poreza na cijenu električne energije jedna je od mjera koju države članice "vrlo brzo" mogu provesti kao odgovor na rast cijene plina, izjavila je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u srijedu čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen.
U raspravi sa zastupnicima o pripremama za sastanak Europskog vijeća 21. i 22. listopada čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen se osvrnula na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima zbog strelovitog rasta cijena energenata i kazala da "neke mjere mogu biti poduzete vrlo brzo po trenutnim europskim pravilima".
To su olakšice za kućanstva i poduzeća, državne subvencija i "smanjenje poreza i nameta".
Predsjednica Komisije je pojasnila kako jedna trećina cijene struje ovisi o infrastrukturi, jedna trećina cijene je tržišna, a prosječno u Europskoj uniji trećina cijene ovisi o "porezima i nametima".
"Postoje države članice s 50 posto udjela poreza i nameta u cijeni struje. Tu države članice mogu vrlo brzo djelovati", istaknula je u raspravi, dodavši da je 20 država članica poduzelo mjere u tom smjeru.
Primjerice, u utorak je češka vlada na odlasku obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin za studeni i prosinac. U Hrvatskoj PDV na isporuku struje iznosi 13 posto, a na isporuku plina 25 posto.
Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta.
Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su zbog tehničkih razloga morale smanjiti svoje pošiljke.
Zeleni plan je ključ europske energetske suverenosti
Predsjednica Europske komisije apostrofirala je problem ranjivosti Europske unije na cijene energenata jer se 90 posto plina i 90 nafte u EU-u uvozi.
''Prijelaz na čistu energiju ključan ne samo za planet, nego za naše gospodarstvo i otpornost'', kazala je.
''Zeleni plan je, srednje i dugoročno, ključan stup europske energetske suverenosti u 21. stoljeću'', dodala je.
EU stoga treba "ubrzati energetsku tranziciju", ali u prijelaznom razdoblju mora diverzificirati dobavljače i očuvati prirodni plin kao prijelazni energent. Također je, smatra Von der Leyen, potrebno dokinuti spekulacije na energetskom tržištu, evaluirati funkcioniranje tržišta električne energije kako bi se donijele preporuke za borbu protiv "ekstremne volatilnosti cijena", bolje surađivati sa stranim dobavljačima plina i riješiti pitanje skladištenja plina.
Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, koja predsjeda Vijećeme Europske unije, najavio je na plenarnoj sjednici da će se na samitu 21. i 22. listopada raspravljati o rastu cijene energenata u EU-u, migracijama, odgovoru na pandemiju COVID-19, pri čemu se očekuje dogovor o novom paketu za zdravstvo, trgovinskoj politici unije i digitalnoj transformaciji EU-a.
