Imaš pravo, ostvari ga
Imaš pravo, ostvari ga Foto: DNEVNIK.hr

Radim pošteno, a plaća ne dolazi? Što da radim? Postoji li način da dođem svojeg novca?


Prema podacima Porezne uprave od 27. kolovoza u Hrvatskoj 2152 poslodavca ne isplaćuju plaću. Od toga je 2090 pravnih i 62 fizičke osobe. Podaci se odnose na razdoblje obračuna od siječnja do lipnja 2021. godine.

Vezani članci Provjereno: Anamaria Malger Petrić - 2 Noćna mora svakog vlasnika stana! Policija intervenirala 10. put: "Ovo je baš igra živaca. Mi unutra, on vani. Mi vani, on unutra" Provjereno o slučaju u Splitu - 2 U stan im se uselio nepoznat čovjek: Ne plaća režije, policija intervenirala devet puta. Obije bravu i tako ukrug

Način na koji radnik može doći do pošteno zarađene plaće je ovrha poslodavca. 

U Fini bjašnjavaju kako je prvi korak za radnika u tom slučaju ishodovanje obračuna o neisplati plaće.

"Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti", navode. 

Taj obračun o neisplati plaće, uz zahtjev za izravnu naplatu (ovrhu) radnik dostavlja u poslovnicu Fine. Ili osobno ili preporučenom poštom s povratnicom.

Do 100.000 kuna kazne za neizdavanje obračuna

Naravno, teško je ovršiti poslodavca ako vam ne da obračun za neisplatu. U Fini kažu da se radnik tada može obratiti Državnom inspektoratu sa zahtjevom da se nad poslodavcem provede inspekcijski nadzor zbog nepostupanja poslodavca sukladno odredbama Zakona o radu.

"Neizdavanje obračuna neisplaćene plaće jedan je od najtežih prekršaja poslodavca za koji je propisana kazna do 100.000,00 kn", naglašavaju.

Ovrha i za manju plaću od ugovorene

Poslodavac je u tom slučaju dužan uručiti dva obračuna, jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće i drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene plaće. Obračun mora biti u propisanom sadržaju, s oznakom imena i prezimena i vlastoručnog potpisa ovlaštene osobe poslodavca, kao i podatak o danu dospjelosti plaće. 

"Ne brljajte po zahtjevu"

Obrazac zahtjeva može se naći na stranicama Fine. Tamo mole radnike da zahtjev popune jasno i čitko. Na obrascu se ne smije ništa brisati ni precrtavati. Obrazac je jednostavan. Osim svojih i podataka poslodavca, 

Nakon što popuni zahtjev, radnik ga vlastoručno potpisuje.

Pitali smo Finu, koliko to košta. Kažu, radnik ne plaća ništa, naknada Fine ide na račun poslodavca.

"Budući da se radi o tražbini po osnovi neisplaćene plaće, sukladno odredbi članka 22. stavak 3. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, radnik nije dužan predujmiti naknadu za provedbu osnove za plaćanje, već se ista naplaćuje na teret poslodavca kao ovršenika

Plaće imaju prioritet

Po primitku zahtjeva za izravnu naplatu uz koji je dostavljen obračun neisplaćene plaće, Fina utvrđuje može li se provesti prisilna naplata. Zahtjev se evidentira u Očevidnik, na teret poslodavca.

"Budući da se radi o tražbini po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, ovrha se provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta", naglašavaju u Fini.

Ovrha se provodi s rokom zapljene od 60 dana. U slučaju ako u tom roku Fina ne zaprimi odluku suda o odgodi ovrhe odnosno o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, novčana sredstva zapljenjena temeljem obračuna neisplaćene plaće, prenijet će se u korist računa radnika.

U slučaju ako na računima poslodavca nema novčanih sredstava za provedbu ovrhe, tada se blokiraju svi računi poslodavca.

U 2019. godini, Fina je primila 5211 zahtjeva za izravnu naplatu. To pravo iskoristilo je 2750 radnika, na teret 267 poslodavaca. Prošle godine bilo je ukupno 2808 zahtjeva od 1589 radnika, na teret 238 poslodavaca.

No i u Fini priznaju da su u ovrsi uspjeli samo oni čiji su poslodavci imali novca za naplatu. 

Pravo na tri minimalne plaće

U Fini napomominju da je poslodavac dužan, ako do zadnjeg dana u mjesecu ne isplati plaću radnicima za prethodni mjesec, za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Fini zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun, s ciljem ovrhe.

Kako bi se to osiguralo Porezna svaki mjesec izvještava Državni inspektorat o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće. Porezna uprava, inspekcija, Agencija za osiguranje radničkih tražbina i Fina, kažu,  redovito razmjenjuju podatke.

"Ako Inspektorat rada utvrdi da poslodavac nije podnio zahtjev za isplatu neisplaćene plaće, donosi rješenje o privremenom osiguranju naplate. To dostavlja Fini radi zapljene sredstava. Ako na računima nema dovoljno novca, Fina daje nalog bankama poslodavca za blokadu računa.

U tom slučaju, poslodavac je dužan odmah podnijeti Agenciji za osiguranje radničkih tražbina zbirni zahtjev za isplatu plaće u visini minimalne plaće za sve radnike bez plaće. To se radi najkasnije u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da nema novca.

Agencija potom isplaćuje iznose minimalnih plaća. Radnici u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće imaju pravo na isplatu do tri neisplaćene plaće.

Agencija tada preuzima tražbinu radnika prema poslodavcu za uplaćeni iznos te nalaže poslodavcu da taj iznos isplati Agenciji u roku sedam dana od dana uplate Agencije.

Ako ne znate koja su vaša prava, kako ih ostvariti, ako mislite da ste u pokušaju da ih ostvarite ostali oštećeni, obratite se nama. Javite nam što vas muči, a mi ćemo umjesto vas pitati institucije, češljati zakone, inzistirati na odgovorima i pokušati doći do rješenja. I pomoći vam. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.

Svoj problem pošaljite na reporter@novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju