Galerija
Ante Kotromanović, bivši ministar obrane u SDP-ovoj Vladi, kažnjen je još u travnju 2016. godine s 30 tisuća kuna zbog sukoba interesa. Unatoč odluci Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Kotromanović još ni lipe nije uplatio u proračun. Njegovim su se slučajem pozabavili mediji prije nekoliko dana, nakon što je bivši ministar imenovan članom saborskog Odbora za obranu. No, Kotromanovićev slučaj nije usamljen.
Prema podacima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa svoj dug nije podmirilo još 65 bivših dužnosnika. Njihov ukupan dug iznosi čak 437 tisuća kuna. I čini se da nema načina da ga država utjera.
Problem je, naime, u tome što Zakon o sprječavanju sukoba interesa zapravo ne spominje riječi "novčana kazna", već "obustava isplate dijela neto mjesečne plaće" i to u svom članku 42. U članku 44. dodatno se spominje obustava isplate "dijela neto mjesečne plaće dužnosnika". I u tom grmu leži zec.
Dužnosniku kojeg Povjerenstvo uhvati s prstima u pekmezu odredi se obustava isplate i to u mjesečnim ratama. Ukoliko sankcionirani prijestupnik u međuvremenu prestane biti dužnosnik, odluka povjerenstva odlazi u vjetar.
Podaci Povjerenstva pokazuju da je najveći dužnik Željko Kerum, bivši splitski gradonačelnik, kojemu je sredinom srpnja 2016. godine razrezana kazna od čak 40 tisuća kuna jer nije predao imovinsku karticu ni nakon 30 dana otkako je prestao biti saborski zastupnik.
Jure Šundov, nekadašnji Kerumov zamjenik, kažnjen je s 30 tisuća kuna jer je osim plaće zamjenika gradonačelnika primao i naknade za sudjelovanje u radu splitske Turističke zajednice te u Skupštinama Čistoće, Prometa te Vodovoda i kanalizacije. Odluka je donesena u travnju 2014., no Šundov se još uvijek vodi kao dužnik.
Sličan je slučaj i s njegovom tadašnjom kolegicom Anđelkom Visković, također zamjenicom splitskog gradonačelnika, koja je primala i naknadu za rad u splitskoj Turističkoj zajednici. Zbog toga je trebala platiti 15 tisuća kuna. S naglaskom na "trebala".
A dužan je i Ivan Jakovčić, aktualni zastupnik u Europskom parlamentu, propustio je prijaviti Povjerenstvu bitnu promjenu na imovini, zbog čega je u ožujku 2014. kažnjen s 15 tisuća kuna.
Izvješće o imovinskom stanju "zaboravio" je predati i Luka Denona kojem je u rujnu 2016. određena kazna u iznosu od 10 tisuća kuna. Ni Denona ju nije podmirio, baš kao ni Stipe Petrina kojem je Povjerenstvo odredilo kaznu od 10 tisuća kuna jer je kao načelnik Općine Primošten i član Skupštine Šibensko-kninske županije primao istovremeno obje naknade.
Dragutin Glavina trebao je platiti 15 tisuća kuna jer je uz saborsku plaću primao i naknadu za obavljanje dužnosti gradonačelnika Preloga.
Među onima koji su propustili podnijeti izvješće o imovinskom stanju je i Neven Škunca, bivši zamjenik gradonačelnika Novalje, zbog čega je u lipnju 2017. kažnjen s 10 tisuća kuna. Naplata – nula bodova.
Upitali smo Ministarstvo uprave namjeravaju li potaknuti izmjene spomenutog Zakona kako bi osigurali naplatu kazni koje odredi Povjerenstvo, no do objave ovog teksta odgovor nije stigao.
Sukob Interesa by saša vejnović on Scribd
