HSLS: Govedarstvo je osnova razvoja svake poljoprivrede

Ističući važnost krava za razvoj poljoprivrede, prehrambenu sigurnost, zdravo tlo i očuvanja okoliša, Ernoić je upozorio i da smo u posljednih osam godina izgubili 60.631 kravu ( sada ih imamo 174.000).

Pročitajte i ovo BIT ĆE OSVJEŽENJA Hrebak: ''Naša uloga je da budemo vjetrić koji će tu i tamo usmjeravati brod kojim ova Vlada ide'' HREBAK UPOZORIO Nevolje u liberalnoj obitelji: ''Kolegi Puljku prijeti kazna od 50.000 kuna''

Dodao je i da je samo u veljači ove godine iz proizvodnje izlučeno tisuću krava pri čemu se ubrzava pad njihova broja u zemlji. Također, upozorio je i da je u posljednjih osam godina isporučeno 160 milijuna litara mlijeka godišnje manje, imali smo manje i 18 tisuća tona mesa žive vage te je ugašeno 23.213 OPG-ova.

Upozorivši da je alarmantan podatak pad broja krava na 174.000, Ernoić je kazao i da je trenutno stanje još i gore jer tri godine nema aukcije i prodaje junica, selo bez krava propada, a tlo bez stajnjaka postaje jalovo.

"Gubimo milijardu kuna na mlijeku i još toliko na mesu. O gubitku na junicama, stajnjaku i radnim mjestima više nitko i ne govori", poručio je. Navodeći kako u planu razvoja poljoprivrede treba jasno reći da su nam krave potrebne, Ernoić je kazao i da bi se u idućih deset godina mogli ostvariti ciljevi da imamo 350.000 krava, 30.000 uzgajivača te ostvarimo proizvodnju od milijarde litara mlijeka i 65.000 tona mesa.

"Problem je u tome što se govedarstvo ne smatra prioritetnim i dovoljno bitnim dijelom poljoprivredne proizvodnje iako to demantiraju rezultati zemalja koje su nam slične. Austrija oko 65 posto ukupnih prihoda u poljoprivredi ostvaruje iz govedarstva, a slično je i u Sloveniji. Najdugoročniji način da se revitalizira poljoprivreda u Hrvatskoj je zaustaviti porazne rezultate u govedarstvu i ako to ne promijenimo nemamo šanse razviti ukupnu poljoprivredu", kazao je.

Potpredsjednik HSLS-a i član Odbora za poljoprivredu Miljenko Šimpraga rekao je da, kada bi u Hrvatskoj počeli samodostatno proizvoditi hranu, poljoprivreda i prehrambena industrija mogla bi podići BDP na godišnjoj razini do oko 3,5 posto. Uz to, s obzirom na resurse kojima raspolaže Hrvatska, drži kako je poljoprivredna proizvodnja ona u kojoj je najjeftinije otvoriti nova radna mjesta. (Hina)