Hrvatska više ne poznaje ljetnu sezonu u kojoj hektari šuma i raslinja nisu zahvaćeni požarima. Strašne vatrene stihije svake godine zahvaćaju hrvatsku obalu, a hrvatski vatrogasci uvijek spremno staju u obranu. I ne samo na području Lijepe Naše. Hrvatska vatrogasna zajednica na raspolaganju je i drugim državama Europe. Omogućio je to Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu.

Galerija


 

Kao članica Europske unije, Hrvatska, kao i druge države, ima pravo zatražiti međunarodnu pomoć u gašenju požara. Isto tako, dužna je pomoći državama u nevolji. Od siječnja 2005. godine, odnosno od ustrojavanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatska je pomagala 14 puta.

Međunarodna pomoć Hrvatske odvijala se u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu te bilateralno. Požare koji su zahvatili Makedoniju u srpnju 2007. godine te u BIH, Hrvatska je pomogla ugasiti kanaderom te s dvije posade. Te su godine dvije posade hrvatskih vatrogasaca kanaderom gasile i požar u kolovozu na području Grčke. Dvije godine kasnije Hrvatska je pomogla spriječiti katastrofu u BiH, a u prosincu pomogli su i u gašenju požara u Izraelu. Pomoć je Hrvatska pružila i 2011. godine u BiH, 2012. godine u Grčkoj i BiH. Pomaganje se nastavilo i u narednim godinama.

Kako točno funkcionira pomoć drugih država?

Nekoliko tisuća hektara šume izgorjelo je u srpnju 2017. u Italiji. U ovom hitnom slučaju, Italija je aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu te je od Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije u Bruxellesu zatražila oglašavanje uzbune na razini Europske unije te koordinaciju pomoći.

U roku od nekoliko sati Francuska je poslala pomoć u vidu vatrogasnih ekipa i aviona. Kako bi takve akcije bile što uspješnije koordinirane na raspolaganju je u program Copernicus. Taj program omogućuje dostavu podataka u stvarnom vremenu koje vatrogascima na tlu omogućuju da se posvete svom zadatku.

Godina 2017. bila jedna od onih u kojima se bilježi veliki broj požara. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je 17 puta zbog šumskih požara. Pomoć je poslana Portugalu, Italiji, Crnoj gori, Francuskoj i Albaniji.

Hrvatska zasad nije zatražila međunarodnu pomoć jer su kapaciteti RH bili dostatni, čak i u slučaju velikih požara poput onih 2017. godine. Te je godine zabilježeno 6 230 požara što je 54,44 posto više u odnosu na cjelogodišnji prosjek prethodnih 11 godina. Osim vatrogasaca i povremeno pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji su požare gasili sa zemlje, gašenjima su se priključivale i zračne snage iz sastava Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Zadar, koji su u više od 17 tisuća sati letenja na požarišta izbacili preko 80 tisuća tona vode.

Kako sve toplija klima koja najviše pogađa južnoeuropske države donosi i sve veće opasnosti od požara, zajednice diljem Europe morale su osmisliti način zaštite. Solidarnost se pokazala kao najbolje rješenje problema elementarnih nepogoda kao što su šumski požari.

Godine 2001. uspostavljen je Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu koji državama članicama i Islandu, Crnoj gori, Norveškoj, Srbiji, Makedoniji i Turskoj osigurava alate za komunikaciju i nadzor u hitnim situacijama. Također, osim reagiranja na nepogodu, Mehanizam pruža priliku za obuku svojih članova. U studenom 2017. Europska komisija predstavila je i novu inicijativu rescEU koja ima za cilj pomagati državama članicama u pripremi za nepoželjne katastrofe.

Mehanizam Unije putem sustava CECIS (Zajedničkog komunikacijskog i informacijskog sustava za hitne situacije) obavještava sve ostale države o pomoći koja je zatražena. CECIS omogućava sigurnu komunikaciju koja se odvija u realnom vremenu između država.

Doprinos Hrvatske RescEU-u, bit će i službeno obilježena susretom povjerenika Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosa Stylianidesa i ministra Božinovića u Divuljama. U svibnju, 23., Hrvatska će doprinijeti Mehanizmu unije i sa svojim vatrogasnim kapacitetima.

Veliko priznanje Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, ove je godine u travnju, Europska komisija iskazala izborom za domaćina međunarodne vatrogasne vježbe. Tom su prilikom premijer Andrej Plenković i europski povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides iskazali zahvalnost na solidarnosti hrvatskih vatrogasaca koji su pomogli državama pogođenim požarima.

Bila je to je prva međunarodna vježba gašenja šumskih požara u povijesti EU-a i dio je aktivnosti Mehanizma civilne zaštite Unije. Vjeruje se kako se ova razmjena resursa nikada neće prekidati i kako i Hrvatska može biti sigurna u tražnju pomoći ako do katastrofalnih požara ponovno dođe.

Sadržaj je napravljen u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj koja u kampanji 'Zajedno za sigurniju EU' želi povećati informiranost o načinima na koje se EU nosi s globalnim izazovima u kojima štiti svoje građane.

 

Vezani članci Požar je opet buknuo kod Mihaljevića (Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell) - 9 Do kraja srpnja u Hrvatskoj planulo više požara nego u cijeloj prošloj godini: U više od 80 posto slučajeva uzročnik je čovjek Požari u Portugalu (Foto: AFP) Portugalom haraju požari: "Nema dovoljno vatrogasaca, s vatrom se bore stanovnici"