Hrvatska je danas, uz Rumunjsku i Bugarsku, država s najlošijim standardom u Europskoj uniji.


Hrvatska bi uskoro mogla postati najzaostalija i najsiromašnija zemlja Europske unije. Prema podacima koje je analizirala Hrvatska gospodarska komora, građani imaju jedan od najlošijih standarda u Europskoj uniji. A koliko je Hrvatska nazadovala u posljednjih osam godina?

Dovoljno je pogledati glavne makroekonomske pokazatelje: Od 2008. do danas BDP je manji za 11 posto, broj zaposlenih smanjio se za 14, 6 posto, pala je i potrošnja i to za 14, 4 posto, a građevinski radovi smanjili su se za 47,1 posto.

Sve to dovelo je do toga da je Hrvatska danas, uz Rumunjsku i Bugarsku, država s najlošijim standardom u Europskoj uniji.

Provjerili smo što o svemu kažu struka i građani.

Danas slavi diplomu, a već sutra Mara će razmišljati kako pronaći posao u struci. Ova pedagoginja ne želi iz Hrvatske, unatoč jednom od najlošijih standarda u Europi. 'Mislim da se osobnim trudom može stvarno puno postići, čak i u Hrvatskoj. Tako da mislim ostati, i mislim da mi može pružiti svašta', kaže ova diplomirana pedagoginja.

Dok Mara uživa, Ivona se priprema za zadnje ispite na godini. S obzirom na stanje u zemlji, boji se da će teško jednog dana naći posao u struci.

'Većinom ljudi, tako smo i mi, biraju fakseve, što ne bi trebalo bit, prema tome hoće li naći posao ili ne. Trebali bi zapravo birat po onome što bi htjeli radit, a ne što moramo da bi zaradili za život', kaže Ivona, studentica češkog i turskog.

Prijeti nam pad kreditnog rejtinga i sve skuplje zaduživanje

Mara i Ivona još uvijek ne znaju što ih čeka u svijetu rada, ali po statistikama, ako ostanu u Hrvatskoj, radit će u drugoj najnerazvijenoj zemlji Unije.

'U 2015. godini hrvatski BDP je bio za 11 posto niži u odnosu na 2008. godinu, po toj oštrini gospodarskog pada Hrvatska spada u 8 najlošijih gopodarstva na svijetu', objašnjava Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Ne ide nam ni u povlačenju novca iz EU fondova. Iz predpristupnih fondova povukli smo samo 65 posto onoga što smo mogli, dok je Grčka, primjerice, na 99 posto.

'Desit će nam se da nekoliko stotina milijuna eura godišnje vratimo, odnosno, ne potrošimo, iako su predviđeni za Hrvatsku', kaže Savić.

Ako tome svemu dodamo političku nestabilnost u zemlji, pojašnjava profesor Brkić, prijeti nam pad kreditnog rejtinga i sve skuplje zaduživanje.

'Mi ćemo dugove morati vraćati, refinancirane, reprogramirane, ali ćemo ih morat vratiti, a ako nemate ekonomski rast, uspješnu politiku, strukturne reforme, onda je teret duga samo još veći', kaže profesor Luka Brkić.

Od Hrvatske lošiji kreditni rejting imaju samo Cipar i Grčka. A sljedeće godine na naplatu stiže oko 50 milijardi kuna duga.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr