Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska će predsjedavati Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine, odlučilo je u utorak Vijeće Europske unije.


Nakon referendumske odluke o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, vlada te zemlje donijela je odluku da neće preuzeti rotirajuće predsjedništvo, koje je trebalo doći na red u drugoj polovici 2017. godine.

Sada je odlučeno da će umjesto Velike Britanije u drugoj polovici sljedeće godine predsjedati Estonija, čije je predsjedništvo ranije bilo predviđeno za prvu polovicu 2018. Slijedom te odluke sva se predsjedništva pomiču za šest mjeseci tako da da će nakon Estonije predsjedati Bugarska u prvoj polovici 2018., zatim Austrija u drugoj polovici 2018., a Rumunjska i Finska predsjedat će tijekom 2019. godine.

Umjesto Finske koja je trebala predsjedati u prvoj polovici 2020. godine, sada je uskočila Hrvatska koja bi tada trebala preuzeti rotirajuće predsjedništvo. Novom odlukom utvrđen je redoslijed predsjedništava sve do 2030. godine.

U drugoj polovici 2020. godine nakon Hrvatske predsjedništvo preuzima Njemačka, 2021. predsjedavat će Portugal i Slovenija, 2022. Francuska i Češka, 2023. Švedska i Španjolska, 2024. Belgija i Mađarska, 2025. Poljska i Danska, 2026. Cipar i Irska, 2027. Litva i Grčka, 2028. Italija i Latvija, 2029. Luksemburg i Nizozemska i 2030. Slovačka i Malta.

Prema ranijim zamislima, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izići iz EU-a, Hrvatska je trebala upasti u redoslijed predsjedanja između Cipra i Irske, dakle u drugoj polovici 2026. godine.

Hrvatska će tako predsjedavati šest i pol godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvotnim idejama, a predsjedanje će preuzeti šest i pol godina nakon ulaska u EU.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.

Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.

Predsjedanje EU-om uvijek je veliki test, ali i prigoda za dokazivanje javne uprave. Tijekom šest mjeseci predsjedanja zemlja predsjedateljica u pravilu organizira nekoliko stotina sastanaka u svom glavnom gradu ili drugim mjestima u zemlji. To je i velika prilika za pokazivanje vlastitih potencijala široj europskoj javnosti. Tradicionalno, na početku svakog rotirajućeg predsjedništva u glavni grad zemlje predsjedateljice dolazi puni sastav Europske komisije na sastanak s vladom zemlje domaćina. Tom se prigodom organizira i posjet skupine od 50-tak bruxelleskih dopisnika koji izvještavaju o Europskoj uniji.

Zemlja predsjedateljica na svom tlu organizira i neformalne sastanke svih formacija Vijeća EU-a. (Hina)