Hrvaticama mjesečno neisplaćeno 5000 kuna u kućanskim poslovima

Ženska mreža prosvjedima je odlučila ukazati na neravnopravnost između žena i muškaraca. Žene često rade godinama na određeno vrijeme, imaju manje plaće od muških kolega.

---

Statistika je neumoljiva, u Hrvatskom saboru je svega 25 posto žena, u diplomaciji 13 posto, a među menadžerima tek 2 posto. Kad odrade puno radno vrijeme, žene kod kuće čeka još mnogo posla, samo taj je, nažalost, neplaćen. Rada Borić vodi Centar za ženske studije, a na poslu je često i deset sati na dan. Baš kao i mnoge žene trudi se uspješno balansirati na poslovnom i privatnom planu.

Vezani članci NISU DOBRODOŠLE Španjolska deportira dvije Hrvatice razbojnice nazad u Hrvatsku Srbi: 'Evo što se dogodi kad u Google upišete Hrvatice'

'Mislim da nam je jednako teško biti uspješan u vremenu krize, ali sigurno je ženama dodatno teže upravo zato što ne postoji ravnoteža u podjeli rada u javnom i privatnom', ističe Borić. Privatni rad, drugim imenom je pranje, čišćenje i kuhanje. 'U tim nekim podjelama čini se da su ženski poslovi nevidljivi upravo zato što se svakodnevno ponavljaju, dok naprimjer muškarac u obitelji može popraviti slavinu ili promijeniti nešto u kući od od onih popravaka koji nisu dnevni', kaže Borić.

Još jednu prosječnu plaću žene bi zaradile da dobivaju naknadu za kućanske poslove i brigu o djeci. Računica je jasna: prosječno, sat čišćenja stana stoji 35 kuna, sat čuvanja djece 25, a glačanje 20 kuna po satu. Mjesečno to iznosi 5000 neisplaćenih kuna. Ženske udruge na Dan žena odlučile su podsjetiti na neravnopravan položaj. 'Mi smo ovdje da ukažemo na rastuću neravnopravnost žena, na slab položaj na tržištu rada, na potpuno zaboravljene seoske žene', tvrdi Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.

Primjerice, za isto radno mjesto, žena je oko 15 posto slabije plaćena od svog muškog kolege samo zbog spola. Građani nisu jedinstveni kada je riječ o ravnopravnosti na poslu. Kod mlađih generacija emancipacija je sve češća. 'Vidim sve češće mlade očeve kako voze kolica po gradu, kako razmjenjuju iskustva i pričaju o tome kako su nešto u kući napravili, mislim da se svijest polako razvija i da naši mladići zapravo shvaćaju da su njihove kolegice ravnopravne', ističe Jadranka Klekar, predsjednica SSUDH. Da je emancipacija sve češća, pokazuje i činjenica da je Hrvatska na visokom 17. mjestu u svijetu kada je riječ o ravnopravnosti spolova.