Izaslanstvo je posjetilo obitelj Ščuka u Okiću, Čavrig u Krnjaku i Jurić u
Budačkoj Rijeci.
Pročitajte i ovo
SIGURAN POVRATAK
Prvi Hrvati sletjeli iz Dubaija u Zagreb: "Tamo sve normalno funkcionira"
SRETNI SLET
FOTO Akcija MVEP-a u jeku bliskoistočne krize: Kako se uz Hrvate iz Dubaija izvlače i državljani 13 drugih zemalja
Globalna prijetnja
Izrael objavio kartu: "Govorili smo vam, a sada gledajte do kuda može doći iransko novo oružje"
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Žestoki iranski napadi na Izrael: Najmanje petero mrtvih, među stotinu ranjenih i djeca. Netanyahu nahvalio Orbana
Je li i Hrvatska ugrožena?
Stručnjak za međunarodnu sigurnost o ratu na Bliskom istoku i širenju sukoba: "Ovo područje je jedna od primarnih meta"
Članovi Odbora dogovorili su kao zaključak da će organizirati tematsku
sjednicu o problematici naseljenih Hrvata i na nju pozvati sve institucije
zadužene za provedbu 'Uredbe za stambeno zbrinjavanje obitelji hrvatskih
izbjeglica i obitelji pripadnika HVO-naseljenih na područjima posebne državne
skrbi', sa ciljem da se uklonile administrativne zapreke, polovična rješenja i
da Uredba zaživi.
Zajednički problem obitelji Ščuka u Okiću, Čavrig u Krnjaku i Jurić u
Budačkoj Rijeci je nerješeno vlasničko pitanje kuća u kojima žive, i smisao
ulaganja novaca u tu imovinu.
Primjerice Vladimir Ščuka živi i proizvodi (kovanu ogradu) u bivšoj školi u
Okiću, ali nema od koga otkupiti imovinu, zbog nesređenih vlasničkih odnosa, a
već je do sada uložio svojih petnaestak tisuća kuna.
U obiteljima u Krnjaku i Budačkoj Rijeci saborski su zastupnici upoznali
dvije mnogočlane obitelji, čija su novčana primanja nestalna, i teško mogu
otkupiti imovinu, ali imaju, kao bivši logoraši, uvjete da im imovina bude
darovana. Međutim, istaknuli su naseljenici, to im je teško ostvariti zbog
administrativnih poteškoća.
Problem vlasništva se godinama ne riješava, što vodi u problem ulaganja u
imovinu koja nije njihova, a ulagati se mora, kazao je predsjednik Zajednice
udruga naseljenih Hrvata Tomo Aračić.
Problem je i otkup imovine kada se nema redovitih prihoda ni kreditnih uvjeta
(zbog hipoteka), jer nisu vlasnici i to je začaran krug. Iz njega je prečesto
izlaz u bijegu s Područja posebne državne skrbi, umjesto da se svaka obitelj pod
bilo koju cijenu zadrži na tim opustjelim prostorima, a riječ je o 60 tisuća
naseljenika, kazao je Aračić.
Obitelj Jurić imaju desetoro djece, dobili su na korištenje lijepo imanje i
samostalno ga lijepo uređuju i održavaju, ali budući da nisu vlasnici, ne mogu
dobiti ni priključak za vodu, a bez toga nema poljoprivrednog razvoja, uočili su
članovi izaslanici.
Glavni problem i njima i drugim obiteljima naseljenika na Područjima posebne
državne skrbi koje se bave poljoprivredom, je da paralelno s rješenjem
vlasništva nad kućom steknu i vlasništvo nad obradivim površinama.
Ravnateljica Uprave za Područja posebne državne skrbi u Ministarstvu
regionalnog razvoja, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ana Marija
Radić potvrdila je kako je sa zemljištem problem, jer se ono koristi po posebnim
programima upravljanja državnim zemljištem, što tek treba dobiti jasnu
provedbenu formu na duži rok.