Aladrović o ideji "sindikalnog poreza": "To je samo jedan od prijedloga", Sever: "Nismo pohlepni, novac može ići i u humanitarne svrhe"

Ideja o obveznom plaćanju naknade i za nečlanove sindikata koja se ovih dana ponovno aktualizirala, stara je više o 15 godina, te je bila uvrštena u Zakon o radu iz 2003. godine, no Ustavni sud je odredbe ukinuo uz objašnjenje kako osobe koje nisu članovi sindikata ne sudjeluju u pregovorima i donošenju kolektivnog ugovora, pa im se bez pristanka od plaće ne može oduzeti nikakav novac, pa čak niti ako koristi od doprinosa solidarnosti imaju i nečlanovi sindikata.

Pročitajte i ovo HRPA KOMENTARA I KRITIKA Brojne primjedbe na sustav ocjenjivanja rada javnih službenika: "Samo će se gledati tko će koga prijaviti" INFLACIJA BUKTI Hoće li veći iznosi vaučera i smanjenje PDV-a pomoći? "Trebalo bi naći model kako da to osjete i građani"

Postoje li planovi da se tzv. "sindikalni porez" ponovno pokuša progurati provjerili smo sa čelnikom Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimirom Severom.

"Članovi sindikata plaćaju članarinu, njihovi sindikati pregovaraju, a nečlanovi koji u pregovorima uopće ne sudjeluju na kraju dobiju ista prava. Ideja da naknadu plaćaju i nečlanovi nije nikada zamrla i ona se neprestano podgrijava i traže se rješenja koja bi bila najugodnija. Bilo bi najpravičnije da sindikati dobiju neku naknadu od nečlanova, međutim sindikati nisu pohlepni za novac. Sve češće se upravo članovi sindikata žale da su diskriminirani te da im se kolege koji nisu u sindikati podsmjehuju i kažu koja je korist biti u sindikatu kad mi imamo sva prava kao i vi, a ne plaćamo članarine", kaže Sever.

Sindikalni čelnik naglašava kako bi nečlanovi morali na neki način financijski participirati ako žele ostvarivati prava iz kolektivnog ugovora te objašnjava koji su mogući modeli. Ističe pritom kako bi eventualna naknada nečlanova svakako bila manja od iznosa članarine.

Različiti modeli naplate

"Jedna od varijanti je da nečlanovi plate neki doprinos koji bi svakako bio niži od regularne članarine. Tim novcem mogli bi se angažirati stručnjaci, a postoji varijanta da ta sredstva idu u humanitarne svrhe. Jedna od ideja je i da članovi sindikata ostvare veću razinu prava od nečlanova. Bila bi diskriminacija kad bi članovi sindikata ugovorili veće plaće ili veću razinu zaštite radnih uvjeta za svoje članove i tu nema govora o bilo kakvih razlikama. No, kad je riječ o dodatnim pravima poput božićnice, regresa, naknade za prijevoz ili jubilarnih nagrada, ta bi prava sindikat mogao ugovoriti samo za svoje članove ili bi oni imali veću razinu takvih prava", objašnjava Sever.

Kaže kako su često oni koji nisu u sindikatu nezadovoljni njegovim radom, ali zato nemaju ništa protiv da koriste prava koja je sindikat izborio.

Radnička prava nisu predmet trgovine

"Postoji cijeli niz tvrtki gdje djeluju sindikati, ali nemaju kolektivni ugovor te ovakav model ne bi primjenjivao automatizmom. Tamo nema nikakve ideje da nečlanovi plaćaju bilo kakvu dodatnu pristojbu samo zbog postojanja sindikata. Naknada bi se primjenjivala samo u slučaju postojanja kolektivnog ugovora i da je razina kolektivnog ugovora iznad one koja je regulirana zakonom", pojašnjava Sever.

Sindikati očekuju da će pregovori s Vladom krenuti kad se krene u razgovore oko Zakona o radu, no Sever napominje kako radnička prava neće biti predmetom trgovine.

Aladrović: "To je samo jedan od prijedloga"

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović demantirao je u srijedu da će se u Hrvatskoj uvesti “sindikalni porez” ustvrdivši da su mediji krivo protumačili socijalni dijalog o novom Zakonu o radu (ZOR), jer se radi samo o jednom od prijedloga.

“Moram konkretno otkloniti mogućnosti tzv. sindikalnog poreza na način na koji su to mediji pokušali prikazati proteklih dana”, rekao je Aladrović novinarima nakon užeg kabineta Vlade.

Na spekulacije o mogućnosti da Vlada prihvati prijedlog sindikata o uvođenju tzv. sindikalnog poreza, odnosno plaćanja članarine sindikatima i za radnike koji nisu njihovi članovi, Aladrović kaže da mediji "krivo tumače socijalni dijalog”.

Vlada se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i pregovorima sa sindikatima o novom ZOR-u odlučila za snaženje i poticanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja, no to ne znači da su svi prijedlozi odmah prihvaćeni.

“Određeni prijedlozi i rješenja su protumačeni kao da će odmah stupiti na snagu, ali to je samo jedna od mogućnosti za pregovore, jedan od prijedloga koji je došao od radnika i ništa više”, poručio je.

Dodao je da su konzultacije sa sindikatima i poslodavcima o ZOR-u završene, oko mnogih stvari već su se dogovorili, a uskoro će biti osnovana radna skupine za izradu novog ZOR-a.

Aladrović, u čijem je resoru obitelj i socijalna politika, nije želio komentirati presudu Upravnog suda u Zagrebu u slučaju životnih partnera Kožića i Šegote, istaknuvši da se još uvijek radi o nepravomoćnoj presudi.

Udruga Dugine obitelji objavila kako je sud odlučio da su Kožić i Šegota bili diskriminirati kada im je onemogućeno da pristupe procesu evaluacije za posvojenje djece.

“Presudu smo u Ministarstvu vidjeli ovog tjedna, još analiziramo efekte i pravne mogućnosti same presude”, kazao je Aladrović.

Istaknuo je kako je politički stav HDZ-a izražen kroz Obiteljski zakon i Zakon o udomiteljstvu. “Postupati ćemo u skladu s presudama hrvatskih sudova, ali to je tek nepravomoćna presuda”, kaže Aladrović.