Hoće li Hrvati izumrijeti u idućih 100 godina?

Prosječna životna dob u Hrvatskoj je 42 godine i može se dogoditi da novootvorena radna mjesta neće imati tko popuniti, upozorio je Mrsić. Stoga Hrvatska treba ubrzo stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta i povratak ljudi iz inozemstva u Hrvatsku, naglasio je Mrsić.

Pročitajte i ovo Nikola Grmoja "Obiteljima s četvero i više djece država bi trebala subvencionirati kupnju automobila" Nismo jedini Kakav gaf! U Europskom parlamentu pokraj Hrvatske stavili pogrešnu zastavu

Dužnost javnih institucija je osigurati dostojanstven život i socijalnu uključenost starijih osoba, istaknuo je Mrsić dodavši kako bi trebalo uvesti državnu mirovinu za osobe starije od 65 godina bez mirovine i imovine, kao i mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine preminulog bračnog druga.

Projekt SHARE bi istraživanjem procesa starenja u Hrvatskoj trebao omogućiti donošenje učinkovitih politika u ublažavanja posljedica starenja stanovništva i utjecaja na živote pojedinaca i funkcioniranje države u cjelini te pridonijeti poboljšanju kvalitete života građana starije dobi.

Kada dobijemo rezultate istraživanja imat ćemo po prvi put uvid i bolju sliku što se stvarno događa u hrvatskoj starijoj populaciji, kako bi se lakše definirala socijalna, mirovinska i politika tržišta rada, kazao je Mrsić.

SHARE je glavna multinacionalna istraživačka baza podataka o demografskom starenju u Europi u svrhu razumijevanja procesa starenja na razini pojedinca i populacije i povezanih intervencija politika, rekao je voditelj projekta Šime Smolić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Ovo je stvarna demografska slika Hrvatske

Do ove godine je u Europi već obavljeno 100.000 intervjua s Europljanima starijima od 50 godina. Taj je projekt pozitivan primjer mogućnosti korištenja zajedničkih europskih i nacionalnih sredstava, sinergije znanstvenih istraživanja i oblikovanja specifičnih politika, kazao je Smolić.

Uključivanje Hrvatske u SHARE podrazumijeva primjenu razrađene istraživačke infrastrukture koja prikuplja međunarodno usporedive individualne podatke najviše kvalitete.

Demografski podaci o obitelji i socijalnim mrežama, o zdravstvenom statusu pojedinca, o zaposlenju i umirovljenju samo su neki od podataka koji se namjeravaju prikupiti od ispitanika starih 50 godina i više na području Hrvatske.

Demografsko starenje jedan je od glavnih izazova 21. stoljeća koji utječe na mirovine, zdravlje i skrb starijih osoba, ekonomski rast i životni standard i međugeneracisjku koheziju. Nažalost, gospodarska, financijska i dužnička kriza pogoršala je stanje, upozorio je Smolić.

Projekt je pokrenut 2004. godine, a Hrvatska mu se priključila ove godine. Provodit će se od lipnja do kraja svibnja iduće godine uz vrijednost granta od oko 1,2 milijuna kuna, a većinski ga financira Europska komisija, kazao je Smolić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook