Nakon što se rast realnog BDP-a tijekom drugog tromjesječja intenzivirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, u trećem je tromjesječju njegova dinamika rasta oslabila. Takva kretanja u najvećoj mjeri odražavaju slabljenje izvoza robe i usluga te istovremeno relativno snažan rast ukupnog uvoza, doznaje se na brifingu u HNB-u.
Ipak iz HNB-a kažu da bi se na razini čitave 2018. godine realni BDP mogao bi se povećati za 2,7 posto, a ista stopa rasta mogla bi se ostvariti i u 2019. godini, uz jačanje domaće i slabljenje inozemne potražnje.
Nadalje, iz HNB-a u 2019. godini očekuju i dinamiziranje rasta broja zaposlenih i pad stope nezaposlenosti, nakon čega bi povoljna kretanja mogla ipak usporiti.
HNB predviđa i dalje mogućnost relativno snažnog rasta plaća, pod utjecajem manjka radne snage u pojedinim dijelovima gospodarstva i povećanja plaća u javnom sektoru.
Kad je u pitanju inflacija, HNB očekuje njezino ubrzanje za 2018. godinu na razini od 1,5 posto te ističe da je to ponajviše rezultat ubrzanja godišnjeg rasta cijena energije. Inflacija bi, međutim, u 2019. godini mogla usporiti, u velikoj mjeri zbog očekivanog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope PDV-a na određene proizvode.
U HNB-u predviđaju i nastavak trenda poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti.
Na kraju napominju da kad je riječ o fiskalnim kretanjima, prema projekcijama Ministarstva financija u 2018. godini, moglo bi doći do pogoršanja salda opće države, pri čemu bi manjak mogao iznositi -0,5 posto BDP-a, a slično u HNB-u očekuju i za 2019. godinu.
Europska komisija, s druge strane, u jesenskim je prognozama za Hrvatsku očekivala višak od 0,2 posto BDP-a u 2018. te 0,4 posto BDP-a u 2019. godini.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Opasna točka
KIJAMET
