Nakon što se rast realnog BDP-a tijekom drugog tromjesječja intenzivirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, u trećem je tromjesječju njegova dinamika rasta oslabila. Takva kretanja u najvećoj mjeri odražavaju slabljenje izvoza robe i usluga te istovremeno relativno snažan rast ukupnog uvoza, doznaje se na brifingu u HNB-u.
Pročitajte i ovo
ogorčeni su
Penzioneri prozivaju Vladu jer su si povisili plaće: "Kako vas nije sram, narodu je zlo! Da se umirovljenici počnu samospaljivati?"
"TO ZASLUŽUJE SVAKU OSUDU"
Stiže im ogromna povišica! Ovo su nove plaće Plenkovića, Milanovića, Jandrokovića, ministara...
Ipak iz HNB-a kažu da bi se na razini čitave 2018. godine realni BDP mogao bi se povećati za 2,7 posto, a ista stopa rasta mogla bi se ostvariti i u 2019. godini, uz jačanje domaće i slabljenje inozemne potražnje.
Nadalje, iz HNB-a u 2019. godini očekuju i dinamiziranje rasta broja zaposlenih i pad stope nezaposlenosti, nakon čega bi povoljna kretanja mogla ipak usporiti.
HNB predviđa i dalje mogućnost relativno snažnog rasta plaća, pod utjecajem manjka radne snage u pojedinim dijelovima gospodarstva i povećanja plaća u javnom sektoru.
Kad je u pitanju inflacija, HNB očekuje njezino ubrzanje za 2018. godinu na razini od 1,5 posto te ističe da je to ponajviše rezultat ubrzanja godišnjeg rasta cijena energije. Inflacija bi, međutim, u 2019. godini mogla usporiti, u velikoj mjeri zbog očekivanog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope PDV-a na određene proizvode.
U HNB-u predviđaju i nastavak trenda poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti.
Na kraju napominju da kad je riječ o fiskalnim kretanjima, prema projekcijama Ministarstva financija u 2018. godini, moglo bi doći do pogoršanja salda opće države, pri čemu bi manjak mogao iznositi -0,5 posto BDP-a, a slično u HNB-u očekuju i za 2019. godinu.
Europska komisija, s druge strane, u jesenskim je prognozama za Hrvatsku očekivala višak od 0,2 posto BDP-a u 2018. te 0,4 posto BDP-a u 2019. godini.