Biti stručan znači i znati svoja prava, slažu se i učenici i nastavnici. Međutim, u Hrvatskoj uporno izostaje volja za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj kao obaveznog predmeta, a reformom strukovnih škola učenici trogodišnjih programa od ove školske godine nemaju predmet Politika i gospodarstvo premda je riječ o jednom od rijetkih predmeta u obrazovanju kroz koji mladi mogu učiti o tome kako funkcionira društvo i svijet rada, koja prava imaju, kako i zašto glasati na izborima, zašto se uključiti u život svoje zajednice.
Oni koji pohađaju četverogodišnje programe srednjih strukovnih škola Politiku i gospodarstvo imat će samo jedne godine i to samo jedan umjesto prijašnjih dva sata tjedno čime se nastavlja višegodišnje urušavanje političkog obrazovanja u strukovnim školama i odgajaju generacije mladih koji će možda znati popraviti motor, ali ne i popraviti društvo, upozoravaju stručnjaci.
Mladi nisu samo strojevi za rad
"Mladi trebaju barem neku osnovnu obuku, obrazovanje o općim stvarima, a ne da ih se pretvara u samo strojeve za rad", kaže učenik iz Rijeke. "Reforma strukovnog obrazovanja ide prema tome dobije ne čak kvalitetnog, nego brzog radnika. Smatram da je struka bitna, kao i svi ostali predmeti. Ja sam za holistički pristup jer cilj je odgajanje kvalitetnih ljudi za društvo i zajednicu", kaže nastavnik Politike i gospodarstva iz Varaždina.
Stručnjaci za obrazovanje često ističu da učenici strukovnih škola često prvi ulaze na tržište rada, a nemaju pojma o svojim pravima, demokratskom sustavu ili financijskoj pismenosti. Nažalost, nerijetko se građanski odgoj u strukovnim školama percipira kao irelevantan i doživljava samo kao popunjavanje satnice. Građansko obrazovanje potrebno je, ističe nastavnica povijesti iz Zagreba, "kao obavezni predmet prilagođen satnici i učenicima, kojim ima kontinuitet i kroz koji učenici mogu naučiti barem osnovne pojmove".
Građanin se ne rađa, građanin se razvija
Koliko je važno da učenici i učenice dobiju priliku razvijati prijeko potrebne kompetencije koje Europska unija stavlja u rang jezične, matematičke i prirodoslovne, za DNEVNIK.hr govore izvršni direktor Foruma za slobodu odgoja Mario Bajkuša te koordinatorica edukativnih programa u Gongu Milica Bogdanović, koja podsjeća da građansko obrazovanje nije samo znanje o demokraciji ili o izborima, nego znači edukaciju i o brojnim drugim praktičnim, životno važnim temama poput članstva u sindikatima ili otvaranja obrta.
Zašto uporno izostaje volja za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj kao obaveznog predmeta, a iz trogodišnjih strukovnih škola izbacuje se Politiku i gospodarstvo, zašto je to važno i shvaćamo li posljedice, pogotovo imajući na umu zabrinjavajuća i opasna aktualna zbivanja na domaćem terenu i u svijetu, dok je istovremeno uvođenje vojnog roka vlasti izuzetno bitna tema?
Bajkuša: Rasprava o građanskom odgoju i obrazovanju kao zasebnom nastavnom predmetu jest i rasprava o cijelom sustavu odgoja i obrazovanja. Ključna pitanja vezana su za fond sati, tko bi ga predavao i kako bi općenito bio organiziran. Za to je potrebno strateški promišljati cijeli sustav, što je izrazito zahtjevan proces.
Često se navodi argument da su kompetencije za aktivno građanstvo sasvim dovoljno pokrivene trenutnom međupredmetnom provedbom.
Međutim, takva se provedba susreće s nizom izazova – od toga da nije jasno tko je odgovoran za njezinu provedbu, kao što je to jasno kod nastavnih predmeta, do toga da se, kako je pokazalo istraživanje, provedba zna svesti na puko označavanje postojećeg sadržaja kao sadržaja "GOO". Na ovo se nadovezuje i izazov da međupredmetna provedba ne osigurava da se neke važne teme dublje i detaljnije prouče. Sve ovo dovodi do toga da ona zapravo jako ovisi o entuzijazmu nastavnika.
Dodatno, postoji percepcija građanskog odgoja kao nečega što je zadaća obitelji, što se uči doma, jer "građani se lijepo ponašaju", a lijepo se ponašanje uči doma. Pridjev "građanski" u nazivu "građanski odgoj i obrazovanje" odnosi se na naš status državljanina, što sa sobom povlači potrebu poznavanja kako država funkcionira, tko sam ja i što smijem ili ne smijem u toj državi. Iako ne uči izravno o lijepom ponašanju, građanski odgoj i obrazovanje pridonosi izgradnji zajednice u kojoj članovi brinu jedni o drugima, u kojoj se poštuju prava drugih i izvršavaju dogovorene obveze.
Na kraju, neki percipiraju građanski odgoj i obrazovanje kao sadržaj koji ide protiv hrvatskog identiteta, što vrlo često ima temelj u pristranom pogledu na ulogu sustava odgoja i obrazovanja. Građanski odgoj i obrazovanje može samo osnažiti hrvatski identitet jer bi se na nastavi takvog nastavnog predmeta obavezno trebalo učiti i proučavati Ustav Republike Hrvatske, povijest i ulogu hrvatskih i europskih institucija, kao i jačati zanimanje i zalaganje učenika za Hrvatsku i Europsku uniju u kojoj se snažno njeguju demokracija, vladavina prava i poštuju ljudska prava.
Sve ovo utječe ili može utjecati na to da se donositelji odluka libe krenuti u reformu sustava gdje bi učenice i učenici dobili priliku razvijati ove prijeko potrebne kompetencije koje Europska unija stavlja u rang jezične, matematičke i prirodoslovne kompetencije.
Bogdanović: Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) je na razini Republike Hrvatske marginaliziran i ovisi od volji i entuzijazmu nastavnika koji prepoznaju da je ovo znanje važno i trude se odgajati aktivne građane i građanke koji mogu doprinositi da društvo u kojem žive i rade bude bolje.
Istovremeno, mladi odrastaju u društvima u kojima jačaju ekstremne političke opcije koje dovode u pitanje temeljne vrijednosti liberalne demokracije. Sve manje se vjeruje demokratskim institucijama, a sve smo više izloženi govoru mržnje, nasilju, povijesnom revizionizmu i dezinformacijama koje kolaju, najčešće društvenim mrežama koje mladi koriste kao glavne izvore informacija. I tu je velika opasnost da će mladi formirati stavove koji su daleko od vrijednosti liberalne demokracije i djelovati u skladu s njima, ograničavajući dosegnute demokratske standarde i ukidajući davno izborena prava i slobode.
Očekivali smo da će obrazovne institucije prepoznati te prijetnje i ozbiljno se posvetiti razvoju demokratske političke kulture kroz formalno obrazovanje. Međutim, događa nam se suprotno. Osim što nijedna vlast u Hrvatskoj do sada nije pokazala političku volju da građansko obrazovanje postane obvezan sadržaj za sve učenike i učenice u svim školama, ove godine su reformom smanjili i ukinuli i taj rijetki obvezni predmet Politika i gospodarstvo.
Iako se reformom želi riješiti problem nedostatka kvalificirane radne snage i što prije izvesti mlade na tržište rada, prostor za opće obrazovne predmete, uključujući i građanski odgoj, sve više se smanjuje. Tako se dio učenika strukovnih škola, kojima je to često posljednji kontakt s formalnim obrazovnim sustavom, uskraćuje za znanja koja su im nužna, ne za školu nego za život i rad u demokratskom društvu.
Ponavljanja gradiva očito nikad dosta pa vrijedi podsjetiti: zašto je važno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj i što je potrebno osigurati kako bi njegova provedba bila uspješna?
Bajkuša: Obveza građanskog odgoja i obrazovanja neizravno proizlazi iz našeg Ustava. Republika Hrvatska definirana je kao "jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država" u kojoj "vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana". Da bi ti državljani mogli sudjelovati u upravljanju zajednicom i obnašanju vlasti, trebaju biti upoznati s ustavnim uređenjem, temeljnim ustavnim vrednotama, pravima i obvezama državljana i drugim ključnim i životnim temama. Ako se od nas traži da imamo određeni fond sati kako bismo upravljali osobnim automobilom, onda bismo trebali osigurati da budući državljani budu adekvatno pripremljeni za život u zajednici.
Nadalje, postoji i okvir Europske unije koja u svojim ključnim obrazovnim dokumentima zagovara sustavno i kvalitetno obrazovanje o fundamentalnim vrijednostima koje okupljaju države članice, što, između ostalog, uključuje demokraciju, ravnopravnost, ljudska prava, vladavinu prava itd.
Građanski odgoj i obrazovanje trebao bi zainteresirati mlade da sudjeluju i brinu o svojoj zajednici, da razumiju kako funkcionira politički sustav, kako su organizirane institucije te da razviju kritičko mišljenje kako bi mogli podržavati i sudjelovati u demokratskim procesima. Gledajući čisto pragmatično, građanski odgoj i obrazovanje bi u svakom slučaju pridonio i jasnijem odnosu građana i državnih institucija pa bi građani koji trebaju urediti svoj mirovinski status znali da to radi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), a ne Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Za sustavan razvoj učeničkih građanskih kompetencija svakako bi bilo korisno da se razvijaju kroz zasebni nastavni predmet podržan međupredmetnom provedbom. Kvalitetnu nastavu građanskog odgoja i obrazovanja vode posebno i dobro pripremljeni nastavnici koji nastavu oblikuju tako da učenici imaju priliku živjeti temeljne vrijednosti demokratskog društva, da imaju priliku razgovarati o svim društvenim temama te da imaju priliku susresti ključne dionike iz državnog, profitnog i civilnog sektora.
Bogdanović: Ako želimo mlade koji kritički razmišljaju i da im je stalo do zajednica u kojima žive, znaju prepoznati informaciju od dezinformacije, prate aktualna politička i društvena kretanja i spremni su sudjelovati u društvu, izlaziti na izbore, odlaziti i organizirati prosvjede, pokretati građanske inicijative, zahtijevati odgovore od vlasti, naprosto biti aktivni i odgovorno građani i građanke - onda je građansko obrazovanje neophodno za sve.
Građansko obrazovanje nije samo znanje o demokraciji ili o izborima, iako je to segment kojim se Gong najviše bavi, građansko daje širinu razumijevanja društva, kultura i različitosti, bavi se i zaštitom okoliša i razumijevanjem funkcioniranja svijeta rada, i što je najvažnije daje slobodu onima koji rade s mladima da ih kroz interaktivne i neformalne metode educiraju i o praktičnim, životno važnim temama - poput članstva u sindikatima ili otvaranja obrta.
Imamo primjere gradova i županija koji su koji su uložili u demokratsko obrazovanje svojih učenika i pokrenuli građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost. To su korisne i inovativne inicijative, ali su geografski ograničene i pohađa ih nedovoljan broj učenika.
Gong se, kao dio GOOD inicijative, više od 15 godina zalaže za to da obrazovne institucije kreiraju model građanskog obrazovanja koji će biti obvezan i dostupan svim učenicima u Hrvatskoj, bez obzira gdje žive i koju školu pohađaju. Za to je potrebna najprije politička volja, a onda kvalitetni kurikulumi i educirani nastavnici koji učenicima mogu prenositi ovo znanje.
Mladima se često prigovara da su nezainteresirani za politiku i da imaju nisko povjerenje u institucije, no – je li to baš posve točno i što to zapravo govori o nama kao društvu i državi?
Bogdanović: Istraživanja pokazuje da mladi imaju nisko povjerenje u ključne demokratske institucije i izrazito negativan stav prema političarima. To često čujemo i na našim edukacijama, ali se onda trudimo objasniti im da postoje različiti oblici sudjelovanja u zajednici
Pokušavamo im objasniti da ih se politika i politička pitanja tiču i utiču na njihov život, od prometa, zelenih politika, klimatskih promjena, obrazovanja, zdravstva, rodne ravnopravnosti i slično. Istraživanja pokazuju da unatoč nepovjerenju prema političkim institucijama, mladi više politički sudjeluju, i to kroz neformalne oblike, što ukazuje da ipak imaju interes za doprinositi zajednici i društvu u kojem žive.
Gong u radu s mladima koristi metode neformalne edukacije, diskutiramo s njima, analiziramo programe stranaka i kandidata pred izbore, organiziramo im susrete s kandidatima za važne političke funkcije i tim drugačijim i otvorenijim pristupom oni zaista čuju ono što mi govorimo. Zato vjerujemo da je to put koji trebaju slijediti i njihovi nastavnici - promicanje demokratske političke kulture kroz neformalniji pristup i aktualizirani sadržaj.
Bajkuša: Recentno studija o mladima Zaklade Friedrich Ebert pokazuje da su mladi slabo zainteresirani za politku, a da je povjerenje u političke stranke, parlament, vladu i sudstvo veoma nisko. Posljedica je to načina kako političari i dužnosnici obavljaju svoj posao i koliko su vjerni onome što su obećali. Ovo je osobito bitno u kontekstu gdje druga istraživanja, poput istraživanja znanstvenice Roberte Katz sa Sveučilišta Standforda, također pokazuju da nove generacije vrednuju autentičnost, brinu za druge, ali su i zabrinuti za svoju budućnost u kontekstu klimatskih promjena i opće polarizacije.
Zato je važno riječima i djelom pokazati mladima da je politika rad za opće dobro i iskaz brige za zajednicu, te da su institucije tu da podrže građanke i građane i zaštite njihova prava. Mladi su spremni i voljni pridonijeti zajednici, na nama odraslima je da odvojimo prostor i vrijeme i da im vjerujemo u njihovom zalaganju za bolju budućnost.
-
Najbliže ZemljiNoćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
ometanje letaDrama u europskoj zemlji! Vojni dronovi probili zonu zabrane letenja, poletjeli prema avionu Zelenskog
