Sustav hitne medicine u Hrvatskoj godišnje odradi čak dva milijuna pregleda i intervencija, bilo kroz bolnički sustav ili Zavode za hitnu medicinu.
Riječ je o impresivnim brojkama koje najbolje oslikavaju opterećenje, ali i važnost toga segmenta zdravstvenog sustava. O tim izazovima, ali i funkcioniranju hitne medicine, u Dnevniku Nove TV govorio je Adis Keranović, posebni savjetnik ministrice zdravstva za hitnu medicinu te novi pročelnik Hitne službe u KBC-u Zagreb, najvećoj hrvatskoj bolnici na Rebru.
S njim je razgovarala Martina Bolšec Oblak.
Na pitanje kako misle privući mlade ljude na specijalizaciju iz hitne, odgovara: "Hitna medicina, odnosno specijalizacija iz hitne medicine, nije atraktivna. To moramo priznati, to je zaista tako. Ali, evo, mjere koje predlažemo i koje planiramo kroz reorganizaciju unutar Ministarstva zdravstva, smatramo da će dovesti do toga da ta specijalizacija postane atraktivnija.
Mjera je jako puno. To je jedan veliki dokument koji smo pripremili. Mjera je, kažem, jako puno. To su prije svega edukacijski standardi, standardni operativni postupci, algoritmi koji se mogu koristiti u samim postupcima zbrinjavanja pacijenata. To je, naravno, i karijerni razvoj naših djelatnika.
Ovaj karijerni dio ćemo probati omogućiti djelatnicima u sustavu hitne medicine da ne rade samo, hajmo reći, u jednom dijelu hitne medicinske službe, nego da mogu raditi na više nivoa: izvanbolnička, kola, helikopteri, bolnički sustav, napredak u znanosti, edukacija i stručni razvoj, mentorstvo i tako dalje.
Na pitanje hoće li to pomoći da onda ljudi manje čekaju na hitnim prijamima, Keranović odgovara: "To je sigurno jedan od elemenata koji može smanjiti čekanje u hitnom prijamu jer imate jasan standardni operativni postupak i algoritam po kojem postupate u određenim situacijama."
Napominje i kako je Hrvatsko društvo za hitnu medicinu kao stručno društvo, najviše stručno tijelo u hitnoj medicini, propisalo jasne smjernice i standarde prije godinu-dvije dana i petnaestak smjernica prema kojima se treba postupati u hitnim situacijama.
Dodaje i kako postoje načini i da telemedicinske usluge mogu poboljšati zbrinjavanje naših pacijenata.
"Primjerice, ako imate teško ozlijeđenog pacijenta u postupku naprednih mjera održavanja života ili teške ozljede na terenu, ako imate pacijenta i njegove vitalne parametre i njegovo stanje na terenu, i to dobije bolnički hitnjak, automatski može biti bolje spreman za zbrinjavanje tog pacijenta, a može i telemedicinski uslugu dati liječniku ili sestri, tehničaru danas koji su specijalisti na terenu. To su neki od načina rješavanja i unaprjeđenja hitne".
Više o ovome pogledajte u videoprilogu.
