Francuski igrani film "Odisej", o životu i radu slavnog francuskog podmorskog istraživača i pustolova Jacquesa Cousteaua predstavljen je u Splitu, u Institutu za oceanografiju i ribarstvo. Iako film s jedne strane prikazuje ljepotu mora, s druge upozorava na opasnosti koje prijete Jadranu.


Francuski igrani film "Odisej", o životu i radu slavnog francuskog podmorskog istraživača Jacquesa Cousteaua, predstavljen je u Splitu. Slavni je istraživač 1997. godine boravio u Splitu i već tada upozoravao na opasnosti koje i danas prijete Jadranu. Za svog života snimio je 120 dokumentaraca, a njegov brod Calypso sinonim je za morska istraživanja.

Hrvatskim oceanografima predstoji borba sa svim pošastima, poput zagađenja, izlova te zatopljenja i dramatičnog rasta razine mora. Novinarka Dnevnika Nove TV Sofija Preljvukić razgovarala je s Antom Žuljevićem, biologom s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Gospodine Žuljeviću, vidjeli smo i da je i naš domaći ježinac postao opasan. Što je sa stranim vrstama u Jadranu?

Strane vrste zavladale su Jadranom. Prošlo smo ljeto bili svjedoci širenja jednog organizma rebraša nalik meduzama, koji je u Crnom moru doveo do kolapsa ribolovne flote inćuna. Plavi rak u dolini rijeke Neretve već godinama dovodi do problema s ribolovnim alatima. Alge su apsolutno posvuda i tek kad koristimo ronilačku opremu, možemo vidjeti njihovu ekspanziju i utjecaj, posebice u velikim dubinama. Primjerice, u splitskoj luci možemo sada bez problema pronaći deset iznimno opasnih, invazivnih stranih vsta algi.

Osim algi, problem su i kruzeri koje viđamo u našoj luci. To su veliki brodovi koji plove cijelim Jadranom. Koliko oni i vode koje ispuštaju utječu na naše more?

Nije stvar samo u otpadnim vodama. Tu je i ispuštanje iz motora, toksični premazi, komunalni otpad, sidra koja ruju po morskom dnu. Zamislite jedan mali grad od nekoliko tisuća ljudi i kruzer koji sporo vozi kroz naše otoke. To sigurno ne može biti dobro.

Globalno zatopljenje velik je problem. Spominje se skoro do razine kataklizme, pa se kaže da bi se ovdje u narednih 100 godina razina mora mogla povisiti čak i do 9 metara. To bi pomelo gotovo cijelu našu obalu. Međutim, vi malo smirujete i navodite drugačije brojke.

Scenariji su različiti, međutim kako znanstvenici razmišljaju, vjeruje se da će se u narednih 100 godina razina mora povećati između pola do jedan metar globalno. Kod nas se u zadnjih stotinjak godina povećala 20 centimetara, što je uzrokovalo probleme u Starigradskom zaljevu i Starigradu. Ovdje na mjestu gdje smo mi, vjerojatno je razina mora u vrijeme kad je građena Diokrecijanova palača bila niža za jedan i pol do dva metra.

Čini se kako će oceanografi iz godine u godinu imati sve više posla zbog promjena u moru.

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr