Mnogi od 13.000 građana s područja Vukovarsko-srijemske županije, koji su ovoga proljeća evakuirani zbog katastrofalne poplave, još uvijek žive u lošim uvjetima u kontejnerskim naseljima ili kod rodbine i susjeda, upozorava izvješće pučke pravobraniteljice upućeno Saboru u povodu 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava.
Izvješće se temelji na podacima prikupljenim u razdoblju od sredine svibnja do početka prosinca, a cilj mu nije nikoga prozivati i upirati prstom, već naučiti iz pogrešaka kako ubuduće postupati u sličnim kriznim situacijama, odnosno potaknuti izradu modela sustavne pomoći ugroženom stanovništvu, izjavila je u ponedjeljak pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Taj bi sustav obuhvatio sve segmente - zaštitu i spašavanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, humanitarnu i psihološku pomoć, pravo na prakticiranje vjere, sanaciju i obnovu domova, te pravo na informiranost građana, objasnila je Vidović.
Podsjetila je na vrijeme poplava kada je u kratkom razdoblju zbog pucanja savskog nasipa bilo ugroženo šest općina i grad Županja, odnosno područje s više od 34.000 stanovnika. Tada su zaštita i spašavanje stanovništva odrađeni profesionalno i uspješno, ljudi su zbrinuti, a humanitarna pomoć je dobro funkcionirala.
Crveni križ isplatio 50 milijuna kuna poplavljenima
Život bez hladnjaka ili štednjaka
No, nakon sedam mjeseci još uvijek ima mnogo ljudi kojima domovi nisu obnovljeni, pa žive u kontejnerskim naseljima u neodgovarajućim uvjetima, bez osnovnih stvari za svakodnevni život, kao što su hladnjaci ili štednjaci, a mnogi se zbog nedostatka ogrjeva pribojavaju zime, ističe Vidović.
U kontejnere su postavljeni klima uređaji koji rade do temperature od - 5 stupnjeva ali, s obzirom na slab električni napon, dolazi do "iskakanja" mreže, pa naselje ostaje bez struje.
Rješenje je u nabavci drva koje oni ne mogu sami platiti, zato ovim putem apeliram na Hrvatske šume da pomognu tim ljudima, dodala je Vidović.
Podsjetivši da je HEP sve građane s ugroženog područja oslobodio plaćanja struje, Vidović je napomenula da građanima koji se još nisu vratili u svoje kuće dolaze računi za razdoblje do ožujka iduće godine. Riječ je vjerojatno o plaćanju paušala, pa bi i to trebalo riješiti i osloboditi ih toga troška.
Kišovito i hladno vrijeme dodatno im otežava život, u čizmama idu do toaleta, kupaonice ili praonice rublja, što pokazuje da je kvaliteta smještaja ispod prihvatljive razine, a opravdano se može postaviti i pitanje sigurnosti.
S obzirom da nema sveobuhvatne i cjelovite službene evidencije stradalih osoba, predlažemo da se ubuduće to propiše. Za građane koji su pokazali nesebičnost i solidarnost i stradalnicima pružili smještaj u svojim domovima trebalo bi pronaći modele financiranja režijskih troškova i drugih izdataka, kaže Vidović.
Prvo obnoviti kuće obitelji s djecom, starcima i nemoćnima
Po njezinu mišljenju, trebalo je utvrditi prioritete i prvo obnavljati kuće obitelji s djecom, starijim i nemoćnim osobama, a također bi trebalo povećati kapacitete tvrtki i ljudi koji rade na obnovi.
Sustav distribucije humanitarne pomoći mora biti razrađen i transparentan kako bi se izbjegle moguće zlouporabe i nepravilnosti, i to ne samo zbog stradalnika, nego i zbog građana koji doniraju pomoć.
Hrvatski crveni križ (HCK) uvjetovao je pravo na novčanu pomoć dokazivanjem vlasništva nad nekretninom koja se obnavlja, što je dovelo u nepovoljniji položaj građane koji su prije poplave bili podstanari, kao i one koji zbog neznanja, nedostatka financijskih sredstava ili iz drugih razloga nemaju riješene imovinsko-pravne odnose.
Stoga preporučujemo da se omogući ostvarivanje prava na novčanu pomoć kao obliku humanitarne pomoći svim stradalim osobama tako da Vlada donese odluku o kriterijima i načinima distribucije novčane pomoći, na prijedlog HCK-a i čelnika tijela državne uprave sa stradalog područja, rekla je Vidović.
Psihosocijalna pomoć treba biti dostupna i pristupačna stalno i svima, a ne samo onima koji je traže. Uz to, treba propisati osnivanje informativnih mobilnih točaka u mjestima u kojima borave stradale osobe kako bi im se na prilagođen, brz i dostupan načina dale opće informacije, poručila je pučka pravobraniteljica. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook