Na ovakvim aukcijama porezna uprava sastavi popis predmeta, procijeni vrijednost primjerice automobila, a početna cijena za nadmetanje jest dvije trećine od procijenjene cijene. Ako je primjerice procijenjena cijena 19.000 kuna, početna cijena za nadmetanje je 12.700. Ipak većina osoba u ovoj prostoriji, prodavači su rabljenih automobila i autodijelova. Vrlo su iskusni i svjesni koliko koji predmet vrijedi.
Niti jedan predmet na samoj aukciji nije izložen. Za sve zainteresirane nekoliko dana prije bilo je otvoreno skladište u kojem se automobili čuvaju. Kod manjih iznosa ponude se dižu za 100, a kod većih za 500 kn. Uskoro je došao na red predmet koji su svi čekali. Porsche Carrera iz 2004. godine. Voditelj aukcije odmah je naglasio da je nekompletan.
Naime, u ponudi je bila samo karoserija, bez motora i kotača.
No, borba i za tako krnji Porsche brzo se rasplamsala. Procijenjen je na 60.000 kuna, odnosno, početna cijena za nadmetanje bila je 40 tisuća. U nadmetanje su krenula četvorica zainteresiranih, a u žestokoj završnici ostala su dvojica. U jednom trenutku izgledalo je kao da će se Porsche prodati za 81 tisuću.
>> Svi htjeli kupiti Porsche od 60.000 kuna, kad ono...
No tad je voditelj aukcije naložio je da svi zainteresirani moraju platiti jamčevinu - kako bi pokazali svoju ozbiljnost za kupnju. Iako su neki imali tu svotu novca u džepu, ipak u poreznoj upravi ne primaju gotovinu. Napravila se polusatna stanka. Nakon stanke nastavilo se u istom tonu.
Kada je jedan ponuđač ponudio cijenu od 118.500 kuna, došao je prijelomni trenutak. Jedan je kupac pobijedio, no nije bio sretan.
Od poreznika, prema zakonu, zaplijenjene predmete ne može kupiti ovršenik, onaj kojemu je zbog naplate potraživanja oduzet. No nema zakonske prepreke da na dražbi takav automobil kupi netko bivšem vlasniku blizak - posredno za njega. Je li u slučaju Porschea to bio slučaj, ne znamo.
No, osim automobila prodavali su se raznovrsni alati za građevinu, kožne torbice i novčanici za koje nije bilo velikog interesa. No svi predmeti koji sada nisu prodani, bit će ponovno ponuđeni na sljedećoj dražbi. Na ovaj način država naplati barem dio svojih potraživanja, a kupci po povoljnoj cijeni dobiju ono što su htjeli.
Od 2009. godine država je ukupno naplatila 2 milijarde i 133 milijuna kuna - samo prošle godine gotovo 800 milijuna. Ovaj broj iz godine u godinu je u porastu. Mnogi se pitaju je li to odraz krize ili predanijeg djelovanja poreznih inspektora? Sve doznajte u emisiji Provjereno!
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
