1. Hrvatska je grupi 8 država koje su najlošije u korištenju europskog novca. Koliko često nam revidiraju učinak i kakve su posljednje procjene?
Pročitajte i ovo
Europka Komisija je za tih 8 država, a osobito za Republiku Hravtsku postavila takozvani Task Force, posebnu radu skupinu koja pomaže da se umanji taj nedostatak povlačenja europskih sredstava kao i njihov mogući gubitak. Tako na, u sklopu toga, prate na dnevnoj bazi što se događa i koliko ugovaramo i povlaćimo sredstava.
Grčić predstavio Junckerov investicijski plan, Hrvatskoj na raspolaganju stotine milijune eura
2. Vlada tvrdi da sve ide po planu. Vi stalno upozoravate da gubimo stotine milijuna eura. Koji su vaši argumenti?
Europska je Komisija dvije godine za redom objavila izvješće u kojem stoji da je Republika Hrvatska na samom dnu. Do kraja 2014. godine povučeno je svega 41.1% sredstava, a sve mora biti odraženo do kraja 2016. godine. Sad je već sredina 2015., ostala nem je još godina i pol dana što je nemoguće da se polovina odradi u tom periodu, a u prethodnim se godinama tako malo napravilo.
Ono što EK stalno govori je nedostatak pripreme projekata i ulaganje u projekte, nedostatak kapaciteta. Vlada je jednostavno prespora i nema pozitivnih pomaka. Vlada stalno govori kako ostvarujemo planove. Ti planovi nisu dovoljno ambiciozni te ih uopće ne ostvaruju. Kad gledamo zaključke vlade iz 2013. i 2014. bilo je planirano da će u 2014. godini biti ugovoreno 1,2 milijardi eura projekata.
To su svima u Hrvatskoj najavljivali, izjave su to vrlo poznate svima. Na kraju svega 30% tog obećanog iznosa, koji ionako da je čitav ugovoren ne bi bio dovoljan da se izbjegne gubitak sredstava. To govori najbolje koliko zapravo vlada ne uspjeva iskoristiti ono što nam Europska Unija kroz fondove otvara.
Kajin: od ulaska u EU uplatili 29,6 milijuna eura više nego što nam se vratilo
3. Prije dva dana potpredsjednik Vlade Grčić rekao je kako imamo sjajne projekte za Junckerov fond, kako najesen ide natječaj za Pelješki most, ministar poljoprivrede tvrdi da sve oko dodjele novca namijenjenog njima ide po planu, ministar Ostojić uvjerava da se s trošenjem novca za Schengen sve u redu. Koji je Vaš stav?
Oni pričaju o tome, no građanima je sve jasno. Fondove nitko vidio nije. Vrlo su rjetki projekti kojima se možemo pohvaliti, uglavnom projekti o kojima se već godinama govori. Kao zračna luka Dubrovnik koji se pripremao još 2010. i 2011. uz pomoć JASPERS-a, sad ide na financiranje iz Europskih fondova i na dodatno financiranje iz Junckerovog plana. Uglavnom koriste potencijale koji su pripremani za europske fondove i za Junckerov plan, nemaju ništa novo i dodano za taj investicijski poticaj koji dolazi iz Europske unije, odnosno iz Junckerova plana.
Kad govorimo o Schengenu, tu je situacija prestrašna. 120 milijuna eura nam je već sjelo na račun. Na kraju 2014. podaci o izvršenju proračuna nam govore da smo iskoristili manje od 2 millijuna eura, u prvoj polovini 2015. oko 2 milijuna eura, a 120 je na računu i čeka da bude potrošeno u Hrvatskoj, a naravno to bi došlo i do naših poduzetnika, trgovačkih društava i ojačalo naš investicijski potencijal. Međutim vlada ne radi dovoljno da bi iskoristila sve te mogućnosti.
4. Vi ste koordinator suradnje s IFO instituom u izradi gospodarskog programa HDZ-a, jesu li tamo razrađena rješenja i ovih problema?
Definitivno. To nam je jedan od važnih elemenata u programu. Nekorištenje europskih fondova je indikator lošeg stanja općenito u poslovnom sektoru odnosno u poduzetničkoj klimi i u poticajima za ulaganja i zbog toga se u našem programu bavimo upravo tim ključnim pitanjima koja su važna za pokretanje gospodarskog rasta i razvoja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
