Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Državne blagajne mnogih zemalja u Europi i svijetu zbog dugogodišnje krize sve se slabije pune. Jedna od posljedica toga jest i slabljenje obrambenih kapaciteta nekih država. Štedjeti se mora, no kako se zemlje NATO saveza pa tim i Hrvatska, snalaze u takvom financijskom okruženju?


Od negativnih utjecaja gospodarske i financijske krize, koja traje već petu godinu, niti jedan sektor unutar država članica NATO saveza nije ostao pošteđen, pa tako niti vojni. No, kad se ima manje novca, onda to zahtijeva i sasvim novi način razmišljanja o boljoj iskoristivosti postojećih resursa i tješnjoj suradnji unutar zemalja članica NATO saveza. Zbog toga je 2012. i pokrenut NATO-ov projekt 'Smart Defence' (Pametna obrana) u kojem sa svojim resursima sudjeluje i Hrvatska vojska.

Vezani članci Otvaranje središta za obuku u Udbini (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Najbolji od najboljih: Kako se postaje hrvatski komandos? Slika nije dostupna Potpisan ugovor o remontu hrvatskih MiG-ova u Ukrajini

Nekako već uobičajena bolna tema nabavke novih/starih zrakoplova za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, također je dio ove priče, no naš sugovornik, vojni analitičar Igor Tabak, pokušat će objasniti zašto Hrvatskoj ipak treba vlastito ratno zrakoplovstvo, a ne nadgledanje zračnog prostora iz susjednih zemalja.

Ključni obrambeni sustavi se ne diraju

'Smart Defence' ili u EU-žargonu 'Pooling&Sharing' nije novi koncept, samo ga je posljednjih godina ekonomska kriza više dovela do očiju javnosti. Hrvatska u njemu sudjeluje, također, već više godina. On se u praksi ne primjenjuje na resurse koje pojedini nacionalni obrambeni sustavi smatraju ključnima - zato se ni u RH neće primjenjivati na borbeno zrakoplovstvo HRZ u užem smislu', ističe Tabak. Dakle, riječ je o ključnom resursu, no Tabak dodaje kako na svu sreću, nadgledanje zračnog prostora, tehnički gledano, nije super zahtjevan posao kojeg Hrvatska nije u stanju i sama kvalitetno obavljati i u tom smislu MiG-21 zrakoplovi su posve adekvatni.

'Dakle, hrvatski Mig-21 ostaje u RH, iako je Rumunjska 2007. upravo MiG-21 zrakoplovima obavljala i svoj dio NATO nadzora zračnog prostora nad Baltikom. To su stari zrakoplovi, ali, srećom, ni posao nadzora zračnog prostora nije najzahtjevnija stvar u zrakoplovnoj paleti zadataka', kaže Tabak.

Kratkoročno rješenje

U MORH-u pak objašnjavaju kako se radi o kratkoročnom rješenju te da se ne odustaje od samostalne kontrole našeg zračnog prostora. 'Republika Hrvatska zadržava sposobnost samostalne kontrole nacionalnog zračnog prostora, te je u skladu s navedenim krajem prošle godine donijela odluku da se pitanje eskadrile borbenih zrakoplova kratkoročno riješi tako što će se postojeći zrakoplovi MiG-21 remontirati. Početkom travnja pokrenut je postupak remonta i nabave, ukupno 12 borbenih zrakoplova MiG-21', stoji u odgovoru MORH-a na naš upit.

No, gdje onda Hrvatska primjenjuje 'Pametnu obranu'? 'Hrvatska ga primjenjuje kod obuke pilota, koja se za više zemalja počinje obavljati u Zemuniku, u vojnoj medicini, logistici, pripremama za djelovanje u misijama ISAF-a u Afganistanu i slično', pojašnjava Tabak.

Očuvanje postojećih i razvoj novih sposobnosti

Da se radi o posve novom načinu podjele resursa i razmišljanja o obrambenim kapacitetima, potvrđuju i u MORH-u. 'Kao članica NATO-a aktivni smo po pitanju koncepta 'Pametne obrane' kojim se zemljama članicama Saveza u vremenima smanjenih obrambenih proračuna, novim načinom promišljanja, djelovanja i dijeljenjem resursa, omogućava očuvanje postojećih i razvoj novih sposobnosti', ističu u MORH-u.

Tabak je prokomentirao i sam 'Smart Defense' projekt, odnosno njegovu ideju i opravdanost te gdje ga je pametno, a gdje pametno provoditi. 'Sam 'Smart Defence' koncept je dobar i logičan, na papiru. To je oblik organiziranja štednje, koji omogućava da se formalno zadrži najviše sposobnosti. No, veliko je pitanje kako tako izrezane i uklopljene snage mogu djelovati, ako se pojavi stvarna potreba za njihovim korištenjem. Tu odjednom treba stvarnih resursa, treba stvarne složne volje svih sudionika (što se i politički rijetko vidi) i tu iskustva iz prakse u pravilu nisu dobra. Upravo zato nije pametno 'Smart Defence' primjeniti na one stvarno ključne sposobnosti pojedinih nacionalnih obrambenih sustava', zaključuje Tabak.

Stari MiG-ovu nisu problem

Dakle, Hrvatska unatoč konceptu 'Pametne obrane' i dalje zadržava strateški važne vojne resurse, ali aktivno sudjeluje u drugim, ništa manje bitnim vojnim resursima koji su od velike koristi zemljama članicama NATO saveza u već postojećim misijama. Vježba s početka veljače u Zemuniku samo je dobar primjer u čemu je Hrvatska najbolja, kad je u pitanju 'Smart Defense' suradnja unutar NATO saveza. Stari MiG-ovi nisu problem, jer njihov popravak i nabavka Hrvatsku će koštati daleko manje nego narudžba da dva ili tri zrakoplova iz Italije ili Mađarske povremeno nadgledaju zračni prostor Hrvatske i tako unedogled, kako smatra Tabak.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook